Svako drugo kućanstvo živi od danas do sutra

Prosječna neto plaća iznosi 5.498 kuna. Za oko 1,2 tisuće kuna niža je odtroškova potrošačke košarice i pokriva tek 80% minimalnih mjesečnih potreba

Preko 700 tisuća kućanstava u Hrvatskoj živi od danas do sutra,  odnosno ima problema s  podmirivanjem osnovnih  troškova života. S obzirom  da prema posljednjim podacima o stanovništvu prosječno domaće kućanstvo  ima tri člana, moglo bi se  reći kako 2,1 milijuna  građana Hrvatske ne planira  budućnost. Ne zbog toga što  to ne bi htjeli, već jer im  trenutne životne okolnosti  taj luksuz ne dopuštaju.  Broj kućanstava koja se susreću sa svakodnevnim problemom preživljavanja proizlazi iz ankete što ju je u  kasno proljeće proveo Eurobarometa. Ona je pokazala da gotovo svako drugo  kućanstvo, ne samo u Hrvatskoj već i članicama Unije koje je gospodarska kriza  pokosila, život planira dan  po dan. Kako je prema zadnjim podacima u Hrvatskoj nešto više od 1,47 milijuna kućanstava iz toga  proizlazi da ih preko 700  tisuća ima financijskih problema.
No, cijeli je niz pokazatelja iz kojih je vidljivo da  se u Hrvatskoj sve teže i  nesigurnije živi. Primjerice,  prosječna neto plaća na  državnoj razini, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku,  iznosi 5.498 kuna. Prosječna neto plaća na državnoj  razini tako je za nešto više  od 1,2 tisuće kuna niža od  troškova potrošačke košarice pa se s prosječnom  plaćom može pokriti oko 80  posto minimalnih mjesečnih  troškova. A od nešto iznad  1,4 milijuna zaposlenih u  zemlji, njih preko 736 tisuća  zaradi plaću nižu od državnog prosjeka. Odnosno, svaki drugi radnik mjesečno  prihoduje manje od 5.498  kuna. U toj grupi je i 80-tak  tisuća radnika čije su plaće  u razini ili ispod minimalca.
I dok svaki drugi radnik  prima plaću nižu od državnog prosjeka, moglo bi se  reći i da je svakom osmom  radniku zbog ovrhe blokiran. Naime, prema podacima Fine trenutno je blokirano 165 tisuća računa  građana, 15 tisuća više nego  u lipnju. Od početka godine  kada je Fina preuzela posao  provođenja ovrha raste broj  građana s blokadom računa  zbog prisilne naplate dugovanja. S obzirom na broj  nezaposlenih i loša predviđanja o rastu gospodarske  aktivnosti u Hrvatskoj broj  blokada i dalje bi mogao  rasti. Naime, analitičari su  poprilično složni u tvrdnji  da se značajniji pomaci u  padu nezaposlenosti ne mogu očekivati prije kraja  iduće godine. No, niti to nije  garancija da će se povećati  broj aktivnog stanovništva.  Naime, od 3,7 milijuna radno-sposobnih stanovnika,  neaktivno ih je preko dva  milijuna.

Spas od ovrha u posebnom računu

U poplavi pomoći, odnosno predizbornog dodboravanja  Vlade biračima, plan je pronaći i rješenje za građane  koji se suočavaju s ovrhama. No, tu nekog velikog  prostora Vlada nema. Socijalne kategorije, poput pomoći, dječjeg doplatka, naknade za nezaposlenost već  su sada zaštićene i isplaćuju se na poseban račun.  Vlada bi tako građanima koji se suočavaju s ovrhama  mogla, primjerice, pomoći tako da se ubrza aktiviranje  posebnog računa s obzirom da je taj postupak do sada  dugo trajao.