Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

U Župskom zaljevu otkriven jedrenjak iz 18. stoljeća

Autor: Andrina Luić

04.09.2013. 22:00
U Župskom zaljevu otkriven jedrenjak iz 18. stoljeća


Drugu godinu zaredom Međunarodni centar za podvodnu arheologiju iz Zadra bio je partner i domaćin u međunarodnom projektu ICEP, Illyrian coastal exploration, koji vodi RPM Nautical zaklada iz SAD-a. Kao i prošle godine, mjesto radnje bio je jug Hrvatske, odnosno dubrovački akvatorij, a cilj otkrivanje “anomalija” na morskom dnu koje podvodni arheolozi kolokvijalno nazivaju “mete”, odnosno ostataka nekadašnjih brodoloma.
– Nakon prošle godine, koja je bila svojevrstan pilot-projekt za Hrvatsku, ovoga smo puta donekle promijenili strategiju. Na 40-metarskom istraživačkom brodu Hercules sonarom smo bilježili mete koje se nalaze na dubinama većim od 50 metara, ali nismo koristili ROV, podvodni robot, nego smo se kao ronioci spustili na nekoliko meta do 50 metara dubine. Osim “lažnih uzbuna”, otkrili smo jedan 30-metarski jedrenjak na sredini Župskog zaljeva i istraživali tragove brodoloma antičkog broda s amforama ispred Kupara, kazao nam je Luka Bekić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra, koji se upravo vratio s dvotjednog istraživanja s kolegama iz SAD-a iz najjužnije hrvatske županije. Veliki drveni jedrenjak, kaže, zasad nije moguće datirati, ali vjerojatno potječe iz 18. ili 19. stoljeća, a tragovi brodoloma na koji su naišli, ističe, izgledaju uistinu tajanstveno i magično i bilo je veliko zadovoljstvo otkriti ga.
Prvi čovjek zadarskog Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju napominje da dvogodišnja suradnja s američkim kolegama na zajedničkom projektu nije rezultirala samo novim arheološkim otkrićima.
– Njihovo iskustvo u upotrebi napredne tehnologije je golemo jer su na sličnim projektima radili već u Portugalu, Italiji, Grčkoj, Tunisu, Albaniji, Crnoj Gori i drugdje. Oni smatraju da je Hrvatska iznimno bogata podvodnom kulturnom baštinom i početne rezultate s krajnjeg juga Hrvatske smatraju tek “vrhom ledene sante”, objašnjava i dodaje da su ovakvi projekti, koji uključuju veliki brod, skupu opremu i visokospecijalizirano tehničko osoblje, uvijek skupi. Troškovi desetodnevnog istraživanja na brodu Hercules u Hrvatskoj iznose više od milijun i pola kuna, što gotovo u cijelosti pokrivaju Amerikanci. Iako je posljednja ekspedicija tek završila, Bekić kaže da se već sada planiraju nova istraživanja pa će Hercules ili krenuti uz obalu te pregledavati prostore do kilometar od kraja, što znači da bi uskoro mogli proći pored Dubrovnika prema Šipanu i Mljetu, ili će krenuti više prema otvorenom moru, što bi značilo da će se vratiti u Konavle i krenuti u pregledavanje podmorja do 200 metara dubine.
– Iako na karti izgleda maleno, Jadransko more ovim tempom ne možemo u cijelosti pretražiti za svoga života pa prostore na kojima ćemo raditi moramo pomno birati, ističe Bekić i navodi da je, osim projekta arheoloških istraživanja podmorja radi utvrđivanja potencijalnih lokaliteta, zadarski Centar za podvodnu arheologiju orijentiran i na druge važne istraživačke i edukativne projekte koji imaju višegodišnji karakter. To su ponajprije istraživanja antičkih brodoloma na Uljevi kod Ližnjana i Babuljašu kod Pakoštana te antičkih luka na Janicama kod Pakoštana i Veštru pokraj Rovinja.