Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

I konačno zakucavanje čavala u preostatak turističke sezone

05.09.2020. 15:00


Najveći pad BDP-a od konca Domovinskog rata, otkako se uopće mjeri, u drugom kvartalu ove Corona godine, koji je iznosio 15,1%, trebao je, a dijelom će i biti, ublažen ne toliko lošim srpnjem i kolovozom u turizmu, a u trećem kvartalu turistički prilog BDP- je ključan, dok ga nismo pokopali vlastitim ponašanjem i suzdržavanjem Stožera od zabrane noćnih klubova, partija, svadbi i feštanja. Pa smo enormnim skokom inficiranih »pocrvenili« cijeloj Europi i brže bolje rastjerali goste iz 5-6 vjernih nam zemalja, koje su nam turizam držale na životu. Pa ćemo otkriti, što i stariji maloljetnici znaju, da se ne može živjeti (samo) od turizma, i sjetiti se da postoje stvari kao što su proizvodnje.


Porazni drugi kvartal
Počeli smo s prvim kvartalom sa znatnim usporavanjem rasta BDP-a na 0,4% u odnosu na rast od 4,1 % ostvaren godinu ranije, a što sad izgleda kao bajka. Realni pad BDP-a od 15,1%, kojeg je za drugi kvartal objavio Državni zavod za statistiku (DZS), najveći je realni pad od 1995. U svim kategorijama BDP-a s rashodne strane vidljiv je znatan realni pad, osim u potrošnji države, odnosno padale su trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje, te ostale industrije. Kažimo ipak da su građevina i informacije i komunikacije zabilježile rast.
Pad je nadmašio očekivanja i Vlade i HNB-a. Djelatnosti kojima se ovdje bavimo posebno su se istakle, ne svojom krivnjom, negativnim doprinosom ekonomskoj aktivnosti, dakle uslužne djelatnosti, odnosno izvoz usluga (turizam), koji se smanjio 67,4%. U tome je broj ostvarenih noćenja stranih turista bio 82 % manji. Predviđanja pada u Hrvatskoj od strane međunarodnih institucija govorila su da ćemo biti među najvećim gubitnicima (neki su nas svrstavali u prvu gubitničku trojku sa Maltom i Ciprom, neki u sedmorku s društvom Cipra, Slovenije, Malte, Grčke, Španjolske i Austrije) jednostavnom izračunom udjela turizma i ugostiteljstva u našem BDP-u, za koje se znalo da ih u drugom kvartalu manje više – nije bilo.
Ovo neosporno valja pripisati općim svjetskim prilikama i padu tražnje, kao i zaustavljanjem domaćih gospodarskih aktivnosti (lockdown) u cilju zaustavljanja širenja zaraze, u čemu se tad – uspjelo.
Uglavnom, neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih -7,8 posto. Bez Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države, taj pad bio i znatniji.


Utjehe
Prva je da je prema podacima Eurostata BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za 14,1 %, što će reći »nismo sami«. Najveći pad od čak 22,1 posto je u Španjolskoj, nešto manje u Francuskoj i Italiji, a BDP Njemačke je smanjen za 11,7 %. U SAD-u je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5 % na godišnjoj razini.
Druga je što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bilo bolji nego što je itko očekivao, iako s daleko manjim prihodom nego lani. Gosti su pokazali izuzetno povjerenje u hrvatski turizam i cijeli sustav, odanost domaćinima, strast za ljetovanjem neugušenu strahom. No. partijanja, noćni barovi i svadbe, posljednja dva mjeseca održavani po Hrvatskoj, najskuplji su u povijesti jer će nas u konačnici stajati najmanje nekoliko stotina milijuna eura, jer su nam zacrvenjeli Europu, a trebali bi i Stožer za koronu (makar stoji i ona: Stožer dao, stožer uzeo). A mogli smo, da smo se održali još mjesec dana, uz zaradu napraviti najveću reklamu sebi kao europskoj zemlji, a ne pasti, i vratiti se na Balkan (makar Zapadni).
Utješno bi tebalo biti da bi ovaj zastrašujući pad, enormno veći od 9% za krize 2009., kada nam je za oporavak trebalo preko četiri godine, trebali uvelike sanirati već nagodinu, a potpuno sa 2020.
Inače, očekivanja za hrvatsko gospodarstvo znatno su poboljšana u kolovozu, predvođena uslužnim sektorom, u skladu s kretanjima u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je izvješće Europske komisije, prema čemu je u Hrvatskoj indeks ekonomske klime (ESI) u kolovozu uvećan za 7,7 bodova, dosegnuvši 90,9 bodova, odnosno značajno poboljšan u odnosu na rekordno niska 72,3 boda u travnju.




Pomoć, pomoć Vlado treba
Sažeti je misao: »Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost te potaknula potrošnja i investicije, i treba ih donijeti – što prije!« Posebno se to odnosi na ojađeni sektor – turizma! Ako Vlada ne bude donijela dugoročni paket mjera, kojim će se osigurati potpore do normaliziranja stanja u turizmu (najmanje do iza Uskrsa iduće godine – jer smo najljetnija odnosno najsezonskija turistička zemlja u EU), doći će do masovnih otpuštanja radnika već sad u rujnu. Ističe se da upravo turistički sektor ima potencijal za pokretanje ukupnog hrvatskog gospodarstva kroz svoje multiplikativne efekte, a i – što nam je drugo preostalo.
Ponovili smo zastrašujuće, da smo bez industrije, proizvodnji općenito – u vječnoj gabuli.


HGK: »Čavao u lijes kongresnom turizmu« i drugi gubitnici
»Jučerašnja odluka Stožera, poslana svim zdravstvenim ustanovama, kojom se do daljnjeg odgađa održavanje kongresa, simpozija, radionica, predavanja i drugih oblika stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika, zapravo je konačni čavao u lijes za poslovni turizam«, upozorava Jasmina Kanaš, predsjednica Zajednice poslovnog turizma HGK.
Segment koji je najviše stradao, jer drži pred i posezonu, a one nije bilo, a ove neće biti, past će kao žrtva mjera Stožera, istog koji nije zabranio partijanje i veselice, ali jeste edukacije, ili recimo – fitnes?!
Dakle, edukacije s naglaskom na profesionalno usavršavanje i razmjenu znanja – nećemo. Inače, prosječan delegat na stručnom usavršavanju troši i do 5 puta više nego odmorišni turist.
Druge gubitnike predvode agencije čiji je »šef«, naš Mladen Fain (UHPA), kazao kako su pali preko 80% i u »držećim« srpnju i kolovozu. Organizatori malih hrvatskih krstarenja, inače nečeg najljepšeg što smo iznjedrili prethodnih godina, »potonuli« su, pa su Krila Jasenice bile pune brodova što ne isplovljavaju. Hoteli su u smještajnom djelu najgore prošli. Kampovi, a naši su vrh EU, puno bolje su prošli jer su ionako kratkih sezona, a i najmanje su obarali cijene. Privatni smještaj je imao dosta noćenja, tanjeg prihoda. Čarter, koji se u dijelu srpnja i kolovozu vrhunski punio, u međuvremenu je – potopljen, a trebao je vrsno odraditi rujan i listopad.
​Fiskalizacija kaže da su ugostitelji na Jadranu poslovali čak i pristojno, a najmanji pad fiskaliziranih računa u Dalmaciji (- 13%), barem u izmjerenom dijelu kolovoza imali su u Zadarskoj županiji.


EU i poticanje pametnih turističkih rješenja
Objavljen je natječaj za Poticanje pametnih turističkih rješenja za EU destinacije kroz Europsku prijestolnicu pametnog turizma u ukupnoj vrijednosti od dva milijuna eura. Sudjelovanje u natječaju otvoreno je pod jednakim uvjetima za sve fizičke i pravne osobe kao i međunarodne organizacije. Rok za prijavu je do 20. listopada do 16:00 h po lokalnom vremenu u Bruxellesu.
Cilj je poticati inovativnost pri kreiranju turističkih proizvoda i usluga te kontinuirano unapređivati postojeće, jer turizam zapošljava više od 10 % zaposlenika u EU, zbog čega treba stvarati rješenja za izlazak iz COVID-19 krize, ali i sličnih ugroza u budućnosti. Cilj natječaja je doprinos njegovanju inovativnih, pametnih i održivih rješenja u turizmu u turističkim destinacijama kroz natječaj za Europske prijestolnice pametnog turizma i za Europske destinacije izvrsnosti (EDEN). Pobjednicima će se dati prepoznatljivost i mogućnost za ostvarivanje izvanrednih uspjeha u području turizma.
I mimo ovog Europska komisija ionako preporuča smjernice razvoja turizma – sigurna i zdrava okolina, odustajanje od overtourizma (pretjeranog turizma – a što se ovdje prvenstveno ogleda u nekontroliranom rastu »privatnog smještaja« i vikendica), manje aviodolazaka uz ekološki održiviji tran