Uslijedit će geodetsko snimanje obale i podmorja

Slika korisnika admin

U Gradskoj vijećnici Pag održan je radni sastanak na temu idejnog rješenja uređenja lučkog područja Grada Paga kojeg su izradili doc.dr.sc. Dalibor Carević, dipl. inž.građ. i Damjan Bujak, mag.in. aedif. s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Provesti numeričke analize strujanja mora

Na sastanku su predočene četiri varijante uređenja uz usporedbu funkcionalnosti i troškova uz različite brojeve vezova koji se kreću od 337 do 447. Na radnom sastanku sudjelovali su gradonačelnik Željko Maržić, zamjenik Dario Grašo i gradski vijećnici koji su zaključili da se predloži još jedna dodatna varijanta iako sve varijante osiguravaju trenutačne potrebe za vezovima kao i budući rast komulane, nautičke, ribarske i izletničke flote.

Kako su naveli predlagači, potrebno je provesti numeričke analize strujanja mora prije definiranja konačnog oblika usvojene varijante.

Uz to prezentiran je inženjersko-geološki izvještaj prethodnih inženjerskih istraživanja na području akvatorija predviđenog za izgradnju novih priveza kojeg su sačinili voditelj elaborata prof.dr.sc.Čedomir Benac s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr.sc.Igor Ružić, dipl.ing.građ. Kako je zaključeno, detaljan program istraživanja moći će se napraviti nakon što bude odabrano projektno rješenje.

Tako je provedeno inženjersko-geološko kartiranje morskog dna uz obalu približne duljine 420 m i do dubine od 20 m. Obalni zid rekonstruiran je 2005. godine, kada je došlo do obnove starog kamenog obalnog zida u sklopu uređenja rive u Pagu, a njegovim pregledom u središtu Paga utvrđena su znatna podlokovanja temelja zida. Također, buštoine izvedene prilikom rekonstrukcije gradskog mosta nisu reprezentativne za rekonstrukciju geološke građe podmorja budući je taj dio očigledno tijekom izgradnje i širenja nasipan, a vjerojatno je i više puta vršeno iskopavanje.

Razlozi podlokavanja

Rezultati istraživanja pokazali su da je došlo do vidljivih oštećenja obalnog zida na dijelu od gradskog mosta do otprike trećine rive dok u nastavku rive do zgrade gradske uprave segmenti obalnog zida nisu vidljivo oštećeni iznad razine mora iako su i oni podlokani.

Stručnjaci navode i razloge takvog podlokovanja, a to je temeljenje obalnog zida na sitnom šljunku, pijesku i mulju, bez izrade konstruktivnog dijela koji bi spriječio podlokavanje, zatim pojačane morske struje ispod gradskog mosta i turbulencije uzrokovane radom propelera plovila uz nepovoljan utjecaj intenzivnih nevremena.

U cilju sanacije pregledanog obalnog zida i zaštite od potencijalnih daljnjih oštećena preporučeno je da se krene u izradu projekta sanacije čemu treba prethoditi detaljno geodetsko snimanje obale i podmorja kao i detaljan pregled oštećenja. Preporuka je da se nakon toga obavi hitna sanacija najugroženijeg dijela od gradskog mosta do trećine rive u dužini od 33 metra.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno