PTICE NINSKE SOLANE I KRALJIČINE PLAŽE: U sat vremena objektivom ulovljeno 11 vrsta

Unatoč burnom vremenu uz laganu kišu tijekom jutra, održan je susret promatrača ptica i prijatelja prirode na solani u Ninu i Kraljičinoj plaži i time je obilježen već 9. puta Europski dan prebrojavanja ptica. Uz organizatora Turističku zajednicu grada Nina partneri na projektu bili su Natura Jadera – javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, Solana Nin, Osnovna škola "Petar Zoranić" Nin i Dječji vrtić "Morska vila" Nin.
Promatranje ptica koje je predvodila biologinja Morana Bačić iz Nature Jadere održalo se u jutarnjim satima na poljima Solane Nin. Istoga dana u popodnevnim satima promatranje je nastavljeno na Kraljičinoj plaži i lokalitetu ljekovitog blata uz stručno poučavanje našeg poznatog ornitologa Gordana Lukača. On je tijekom jednog sata pobrojao 11 vrsta ptica koje su se usprkos buri mogle vidjeti ili čuti dok su se ostale vrste skrile među trskama.

Motrenje i predavanje
Na Kraljičinoj plaži tijekom jednosatnog istraživanja zabilježeno je 11 vrsta ptica i to brojem: Patka zviždara 3, Vodomar 1, Mali kormoran 13, Vjetruša 1, Siva vrana 3, Galeb klaukavac 308, Crvendać 1, Mali gnjurac 4, Kokošica mlakar 2, Fazan 1 i Labuda 2. Lukač je informirao da je 10. 09. na istom mjestu zabilježio 35 vrsta, uz mirno vrijeme te u trajanju od sat vremena i 15 minuta. Radoznali turisti iz Austrije su s velikom pažnjom pratili stručno vođenje Gordana Lukača na hrvatskom i njemačkom jeziku.
Cijelodnevno druženje završeno je predavanjem Gordana Lukača na temu "Rijetke i ugrožene ptičje vrste Ninskih solana i Kraljičine plaže".
Ornitolog Lukač u uvodnom djelu predstavio je podatke o zaštičenim područjima Republike Hrvatske, a nakon toga je prisutne upoznao sa pticama koje borave na ninskoj solani i Kraljičinoj plaži. Istaknuo je da su upravo trščaci na Kraljičinoj plaži jako pogodni za mnoge vrste ptica jer ih trske štite budući se utjecajem vjetra trske miču i proizvode šumove, a upravo ti šumovi prikrivaju one šumove koje proizvode ptice krećući se po močvarnom staništu. Slikom i tekstom predstavio je najvažnije ptice koje se mogu promatrati u Ninskoj laguni i okolici. Istaknuo je da smo prigodom pregleda vidjeli desetak Malih vranaca na području Kraljičine plaže, dok je prije tjedan dana na solani vidio tridesetak ptica iste vrste. Velika bijela čaplja kritično je ugrožena, postupno nestaje zbog nestanka močvarnih staništa, a zabilježeno ih je 45 i redovno ih se može promatrati na ninskoj solani. Mala bijela čaplja redovno je na zimovanju na području Nina i Kraljičine plaže. Nadalje, Lukač se osvrnuo na jedinke Plamenca (Flamingosa) koje su dvije godine boravile na solani i Kraljičinoj plaži istaknuvši da su upravo lagune pogodne za ovu vrstu ptica. Zatim je istaknuo da je Patka kreketaljka zabilježena tijekom selidbe na solani i Kraljičinoj plaži dok je Patka lastovka redovita i stabilna zimska populacija. Patke žličarke još se ne gnijezde, ali se u vrijeme selidbe redovito zadržavaju na ninskoj solani i Kraljičinoj plaži.

Povratak ugroženih
Orao zmijar primjećen je na preletu iznad Kraljičine plaže od strane gospodina Lukača 10. 09. ove godine. Eja livadarka i Eja močvarica redovito se mogu promatrati na ninskoj solani i na Kraljičinoj plaži tijekom selidbe. Također se može vrlo lako promatrati Mali sokol. Stabilna je vrsta ptica Kokošica koju je teško vidjeti, ali je danas zabilježeno njeno glasanje u tršćaku Kraljičine plaže. Sigurno dolaze Siva štijoka, Mala štijoka, Riđa štijoka te ptica Oštrigar čiji naziv govori čime se hrani. Posebno se Lukač osvrnuo na pticu Vlastelicu koja se već može promatrati kao simbolom Ninske lagune, a upravo u Ninu ta ptica koja je bila kritično ugrožena pokazuje trend rasta populacije pa će vjerojatno preći u kategoriju ugrožene vrste. Zlatar pijukavac dolazi zimi u solanu i na Kraljičinu plažu. Kritično ugroženi Morski kulik zabilježen je na ninskoj solani i na Pagu samo u nekoliko parova. Na seobi i na zimovanju mogu se promatrati Prugasti pozviždač i Veliki pozviždač i to na solanama. Tankokljunih pozviždača je 1994. zabilježeno od 50 – 270 dok u 2009. nije primjećen nijedan primjerak. Crvenonoga prutka, Mala prutka i Žalar cirikavac prezimljuju na Kraljičinoj plaži i solani. Mala čigra kritično je ugrožena i svega 2-3 para gnijezde se na ninskoj solani. Zabilježene su Afričke kukavice oko Nina. Velika ševa je zabilježena oko Nina i Sabunika, a brojnost je u opadanju. Crnoprugasti trstenjak zabilježen je na preletu iznad ninske solane.
Lukač je predstavio sliku svlaka Crne patke iz 1926. koju je sačuvao Antun Maštrović iz Nina i istaknuo je da je pticu Gorska zviška Maštrović zabilježio 1946. te je isti zabilježio i pticu Stepskog orla 1928. u okolici Nina. Antun Maštrović je ujedno 1947. osnovao Ornitološki zavod u Zagrebu ustupanjem svoje privatne zbirke ptičjih svlakova i to gotovo 500 primjeraka od 195 različitih vrsta ptica i time je dao temelje znanstvenim zbirkama HPM Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Promatranje ptica i turizam
Ninska laguna vrlo je rijetko stanište na hrvatskoj obali, te dom za 204 vrste ptica. Sa svojim prirodnim taložnicama Ninska solana jedno je od najljepših gnijezdišta Morskog kulika i Vlastelice. Područje Kraljičine plaže i ninske solane uvršteno je u ekološku mrežu NATURA 2000 staništa, sastavljenu od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta ptica, biljaka i staništa. Prema svojim osobinama ovo je područje, s obzirom na biološku i krajobraznu raznolikost, u samom vrhu bogate prirodne baštine kojom se diči Hrvatska te ona ulazi u važna europska staništa koja valja očuvati i štititi. Jedinstvena hrvatska laguna predstavlja svojevrsno područje eko parka unutar Ninskog zaljeva. Nin je od dobivanja oznake Eden – europske destinacije izvrsnosti započeo edukacijskim procesima povezanih sa oblikovanjem turističkog proizvoda promatranja ptica (eng. birdwatching, birding) budući ima velike potencijale s obzirom na broj ptica koje borave na njegovom prostoru.
Prema detaljnoj studiji u Americi iz 2006. postoji više od 47 milijuna promatrača ptica. U razvijenim zemljama Europe postoje udruge građana promatrača ptica koji sudjeluju u njihovoj zaštiti pa ih je u RSPB u Velikoj Britaniji preko milijun članova i u NABU u Njemačkoj oko 420.000 članova. Hrvatska još uvijek oskudijeva u potrebnoj infrastrukturi za kvalitetno promatranje ptica i još uvijek nažalost nije prepoznata kao poželjno odredište za promatrače ptica na razini Europe. Prema istraživanjima turizam promatranja ptica pokazuje rastući trend, pa je za očekivati da će se i Hrvatska pojaviti na svjetskoj razini kao poželjno odredište sa izuzetno očuvanim staništima i velikim brojem vrlo rijetkih, ugroženih i kritično ugroženih vrsta ptica. Taj oblik turizma je dugoročno održiv, pripada u ekološki i zeleni turizam, a također pripada i u turizam koji definitivno utječe na produženje turističke sezone izvan tzv. glavne sezone.
Marija DEJANOVIĆ

 
— Slika
 
Ana GLAVAN