Obveze Veletržnice- 35 milijuna kuna

Slika korisnika admin
veletrznica
Ivan JAMIČIĆ
Ministar Petar Čobanković za svog posjeta benkovačkoj Veletržnici u srpnju 2008. godine

Vlada RH opozvala je dosadašnje članove Nadzornog odbora društva Regionalna veletržnica Benkovac d.d. Zorana Krsnika, Gizele Biško, Željka Lončara i Mirka Erstića, a skupštini društva istovremeno je predložila izbor novih članova, Frane Božine, Branka Žalca, Mihaela Akermana i Vlaste Habijanec Belošević. Vladina odluka donesena je na temeljem provedenog javnog natječaja i nove zakonske regulative koja kaže da se članove NO-a državnih poduzeća i poduzeća u kojima je pretežiti vlasnik država, bira javnim natječajem. Trenutačno se ne zna kada će skupština potvrditi nove članove, ali pred novim nadzornim odborom je težak zadatak stabilizacije i rješavanje konačne sudbine Regionalne veletržnice Benkovac.

Lokin se nada konačnom uspjehu

- Obveze Veletržnice u ovom trenutku iznose oko 35 milijuna kuna. Riječ je o starim dugovima, kreditima od prije deset godina i sl. RVB je u blokadi od 2004., a jedini spas je privatizacija. Ovaj iznos obveza mogao bi se vraćati samo uz potpunu popunjenost kapaciteta, a onda bi bilo moguće provesti C-model restruktuiranja koji bi podrazumijevao otpis jednog dijela dugova i prolongiranje obveza, rekao nam je u kratkom razgovoru direktor Regionalne veletržnice Benkovac Dražen Lokin.

Lokin se nada konačnom uspjehu, na temelju sličnih aktivnosti koje se provode, primjerice, u brodogradnji, no i tu su horizonti spasa, za sada, vrlo daleki. S Lokinom se slaže i regionalni povjerenik PPDIV-a Ivica Blažević koji naglašava da je nužno konačno pokrenuti RVB s mrtve točke.

- Od novog nadzornog odbora očekujemo da zajedno s upravom društva unaprijede novi natječaj za privatizaciju i da konačno odaberu strateškog partnera, dodao je Ivica Blažević.

O tome u kakvim uvjetima djeluje RVB, najbolje se vidi iz jedne obavijesti o ovršnom postupku kojeg je pravnik RVB Goran Nimac, odaslao na adresu Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Sudska prodaja rashladnih komora

Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje je HZZ preko odvjetničkog ureda Grgić & Kovačić nastavio ovršni postupak za zgradu hladnjače (komore) koja pripada katastarskoj općini Buković. Isti odvjetnički ured je za predmetni kreditni dug podigao tužbu, iako je u tijeku ovršni postupak za istu stvar, a to iz razloga kako isti navode - zbog neizvjesnosti naplate u ovršnom postupku.

Presudom od 30. studenog 2009. naloženo je da isplati iznos 3.540.338,20 kn sa zateznom kamatom, kao i naknadi parnični trošak u iznosu 129.954,70 kn. Na dan 12. listopada 2010. godine prema obavijesti HPB-a dug po kreditu uzetom za zapošljavanje, iznosi vrtoglavih 4.459.780,91 kn. Tome se pridodaju, također, ogromni troškovi u ovršnom postupku, jer se samo za sastav prijedloga odvjetnici traže 32.735,40 kn.

- Dakle, u ovom ili u idućem mjesecu, nakon procjene vještaka, bit će oglašena sudska prodaja naših rashladnih komora, a to konkretno znači da ukoliko u sudskom postupku komore netko kupi, tvrtka neće moći dalje poslovati, rekao nam je Goran Nimac.

Analizirajući predmet Nimac ističe da je pravni prednik RVB-a Agroprodukt d.d. u rujnu 1999. podignuo dugoročni kredit od 1.750.000,00 kn i to od kreditora HZZ-a , koji je servisiran preko HPB-a. Zbog neplaćanja kredit je 10. lipnja 2003. otkazan, a Zavod za zapošljavanje je tek 2005. pokrenuo ovršni postupak zbog naplate svojih potraživanja sudskom prodajom, odnosno javnom dražbom. Sud je, dodaje Nimac, kasnio u ovom predmetu, unatoč nizu požurnica Zavoda, a sve to po našim procjenama iz razloga što se znalo da Hrvatski fond za privatizaciju ima namjeru prodati tvrtku u paketu pa je bilo apsurdno u isto vrijeme provoditi i parcijalnu sudsku prodaju.

Kreditni dug enormno raste

Stoga je Nimac kao opunomoćenik ovršenika u ovom slučaju Regionalne veletržnice Benkovac, uputio dopis ravnateljici Zavoda, HFP-u i Uredu predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, u kojem kritizira Zavod zbog suvišnih parničnih troškova i bespotrebnog angažiranja privatnih odvjetnika u ovom predmetu u kojem tvrdi da nije bilo spora, jer ovršenik priznaje dug. Ujedno tvrdi da je apsurdno da Zavod kao državno tijelo kojem je osnovni cilj zapošljavanje, na ovaj način radi suprotno, odnosno zatvara radna mjesta u državnoj tvrtki.

- Međutim, u želji da budem krajnje objektivan, najveću grešku vidim u bivšoj Upravi i rukovodstvu Agroprodukta koji je kao korisnik morao ovaj poslovni odnos ozbiljno shvatiti i predmetni kredit uredno vraćati. S obzirom da korisnik to nije napravio s vremenom je stvorio veliki problem nama kao pravnim sljednicima, a tako i samom vlasniku. Predmetni kreditni dug enormno raste i dostigao je trostruku visinu glavnice, a korist će na kraju imati samo spomenuti odvjetnički ured, dok će vlasnik (država) i zaposleni biti najveći gubitnici, kazao nam je Nimac.

Da paradoks u kojem država u biti sama sebe tuži, Zavod za zapošljavanje, nastavlja Nimac, u ovom će se ovršnom postupku teško namiriti, jer nitko neće kupiti zgradu hladnjače bez pristupnog zemljišta, zatim bez strojarnice s kojom je hladnjača spojena na rashladni sustav i bez manipulativnog prostora koji je kao pred prostor ujedno i glavni ulaz u hladnjaču.

- RVB se može prodati samo u paketu i to po povlaštenim uvjetima s otpisom kamata od strane svih državnih vjerovnika i banaka (Porezna uprava, HBOR, HZZ), a poglavito otpisom kamata od ovog kredita. Otpis kamata se traži i u modelu C, a na ministarstvu, odnosno Vladi RH je da o tome donese konačnu odluku, naglašava Nimac koji od HFP-a kao vlasnika traži ili prodaju u paketu ili model C, a prije svega intervenciju Vlade RH da prekine ovu apsurdnu situaciju.

Do sada, samo odvjetnički ured potražuje cca 300.000,00 kn, a kamate za ovaj kreditni dug su već doveli RVB u beznadnu situaciju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno