Srb i Lesar Ustavu ne vjeruju

Ustavne promjene su prašina u oči. Jedino pravedno rješenje je nacionalizacija svega što nije plaćeno, poručuje Lesar
Ustav RH od ljetos jamči kako nema zastare za „kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države”, te kako će se oduzeti „imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima”
Lovrin: Razrada u Kaznenom zakonu
– Nedvojbeno je, a to je i Ustavnim zakonom o provedbi Ustava i normirano,  da ovu ustavnu odredbu radi primjene treba razraditi zakonom. I za to će biti prigoda u novom cjelovitom Kaznenom zakonu, najavljuje predsjednica saborskog Odbora za pravosuđe Ana Lovrin (HDZ).
– U izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2003. osuvremenili smo  gospodarske inkriminacije na tragu europskog zakonodavstva u zaštiti vjerovnika, bili oni radnici, država ili dobavljači. Bili smo svjesni da se suci nerado suočavaju s tim vrstama kriminaliteta. Ustavni sud je izmjene i dopune ukinuo, a mi i danas imamo socijalističke inkriminacije koje ne odgovaraju onome što se događa u uvjetima tržišne ekonomije. Zbog toga i jest moguće da oni koji sjede u upravnim i nadzornim odborima kažu da nisu znali. Razlika između onoga što smo mi bili unijeli u zakon i ovoga što imamo danas jest upravo u tome da oni koji se nalaze u upravljačkim strukturama odgovaraju kazneno, napominje zastupnica SDP-a Ingrid Antičević Marinović napominjući kako će u ovom trenutku pravna struka morati ponuditi odgovor na pitanje što će se dogoditi s onim predmetima koji su pali u zastaru u periodu između donošenja ustavne odredbe o nezastarijevanju kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije i donošenja Ustavnog zakona o provedbi Ustava RH.
Zastupnik HSP-a Danijel Srb smatra kako su, upravo zbog zastare, promjene Ustave tek politički marketing.
– Zbog osnovnih pravnih načela primjerenih današnjim civilizacijskim vrijednostima, a koja onemogućuju donošenjem zakona s retroaktivnim djelovanjem, i postojeće odredbe utvrđene novim Ustavom RH su pravno neprimjenjive i besmislene. Radi se upravo o odredbama vezanim uz kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, to jest o tome da će se oduzeti „imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima”. Smatram da su one samo politički marketing pravno neprimjenjiv. Da pojasnim; po važećem zakonodavstvu rokovi zastare i rokovi vezani uz obvezu čuvanja dokumentacije su istekli i prije donošenja promjena Ustava. Prema tome, nema dokaza, a nikoga nije moguće osuditi bez valjanih dokaza. Zbog toga je i cijela predstava oko donošenja takvih odredbi samo politički marketing za javnost, bez pravnog učinka, ističe Srb.
Sa Srbom se slaže i zastupnik Hrvatskih laburista – Stranke rada.
-Ustavne promjene su prašina u oči.  Jedino pravedno rješenje je nacionalizacija svega što nije plaćeno, poručuje Dragutin Lesar.
Antičević-Marinović: Ustanoviti pravičnu nadoknadu
Dođe li zaista do procesuiranja kriminala u pretvorbi i privatizaciji u što bi, primjerice, spadalo sklapanje štetnih ugovora, prijevara u gospodarskom poslovanju, primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju zlouporaba stečaja, nesavjesno gospodarsko poslovanje, zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju,  odgovorni za propast poduzeća mogli nakupiti nekoliko godina zatvorske kazne, a oduzeta imovina koju su nezakonito stekli trebala bi otići u državni proračun.
– Što se tiče naknađivanja pretrpljene štete,  opći je princip kaznene odgovornosti da počinitelj odgovara i za štetu koju je nanio počinjenjem kaznenog djela, kao i princip da mu se oduzima sva korist stečena kaznenim djelom. O visini i opsegu štete odlučivat će sud u svakom konkretnom slučaju procesuiranja kaznenog djela, pojašnjava je Lovrin.
Na upit čemu se ima nadati radnik koji je ostao neisplaćen i nezaposlen nakon propasti poduzeća  Ingrid Antičević Marinović odgovara kako je potrebno donijeti nove izmjene u Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku .
-Radnik mora biti obeštećen i u onim slučajevima kada poduzeće više ne postoji, ali HDZ-ove zakonske izmjene do sada su poslodavcima omogućavale da se skrivaju iza pravnih osoba kojima su bili vlasnici, da tvrtku u dugovima likvidiraju i otvore novu, To im je pod parolom hitro.hr omogućio  Ivo Sanader. Kazneni sud sada nema obvezu da riješi zahtjev za naknadu štete, nego ima mogućnost da to učini, a oštećeni mora ići u privatnu parnicu, To je potrebno pojednostaviti i ustanoviti pravičnu nadoknadu koju bi odredio sud u slučajevima kad je, osobito zbog proteka vremena, taško odrediti nadoknadu stvarne štete. Cilj je da žrtva dobije satisfakciju. Kada bi sud bio ovlašten i imao dužnost dosuditi žrtvi kaznenog djela takvo pravično obeštećenje bila bi postignuta trostruka korist; adekvatna zaštita žrtve, rasterećenje parničnih sudova od dugotrajnih parnica i bila bi poslana poruka da se brzo i efikasno osuđuju krivci i pruža zadovoljština žrtvama, kazala je Antičević Marinović.
Hrelja: Zaboravljena kuponska privatizacija
-Problem privatizacijske pljačke jedan je od najvećih kamena spoticanja ovog društva. Činjenica je da je država opljačkana, da su radnici postali građani drugog reda, da je rad postao drugorazredna kategorija a kapital stečen sumnjivim načinima dobio je pravo građanstva. Naravno da bi HSU kao stranka u čijem je fokusu umirovljenik i radnik glasovala za zakon kojim bi se pronašao način odštete svih koji su nastradali u tom procesu. Također, smatram da bi se na jednak način trebalo tretirati također iznimno upitnu takozvanu kuponsku privatizaciju, o kojoj se govori i piše bitno manje. Zanimljivo je da je Ustavni sud nedavno odbacio tužbu protiv kuponske privatizacije, proglasivši se nenadležnim za rješavanje tog problema, a da to nije izazvalo gotovo nikakvu reakciju javnosti iako je posve jasno da je i kuponska privatizacija provedena po pravilniku koji ne može biti meritoran. Treba li dodati da je Ustavni sud 11 godina razmišljao što će s tom tužbom, navodi zastupnik HSU Silvano Hrelja.