Milinović krivnju za smrt pacijenta svalio na liječnika opće medicine

Ministarstvo navodi da je obiteljski liječnik u Domu zdravlja Krk morao imati u svojoj ordinaciji defibrilator, a budući ga nije imao, pa onda niti upotrijebio, i sam snosi dio odgovornosti za smrt pacijenta

Obiteljski liječnik koji je neuspješno pokušao reanimirati 70-godišnjaka s infarktom, te je ovaj preminuo pred zaključanim vratima hitne pomoći, i sam je djelomično odgovoran za smrt pacijenta jer se nije poslužio vlastitim defibrilatorom. Konstatirali su to u Ministarstvu zdravstva, čiji inspektori i dalje ispituju okolnosti i odgovornost za smrt pacijenta pred Domom zdravlja Krk.
– Sve se dogodilo u prostorijama Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, Ispostava Krk, u redovno radno vrijeme ambulanti opće medicine koje su dužne raditi u dvije smjene. Prostori obiteljske ambulante sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti, moraju sadržavati medicinsku opremu među kojom je defibrilator kao i ostala potrebna oprema za reanimaciju. Stoga ne postoji opravdani razlog da istu nisu upotrijebili, odgovara na kritike lokalnih liječnika glasnogovornica ministarstva zdravstva, Zora Lažeta.
Nepoštivanje propisa
Spomenuti pravilnik doista propisuje da bi svaka ordinacija opće medicine morala imati opremu za reanimaciju, ali je za nabavku te opreme nadležna županija. Županije takvu opremu u praksi ne osiguravaju, pa od stotinu ordinacija u Rijeci samo jedna ima defibrilator, kažu u Koordinaciji liječnika obiteljske medicine (KoHOM).
– Dom zdravlja bio je dužan još prije sedam godina opremiti sve ordinacije u svojem vlasništvu u skladu s pravilnikom o standardima i normativima, ali to nitko od njih nije učinio. Na tu činjenicu upozoravamo već tri godine, ali nas uporno ignoriraju, kaže Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a. I u slučaju zakupa ili koncesije, ordinacija bez defibrilatora nije smjela ući u zakup dok je županija ne opremi u skladu s pravilnicima, no županije na taj račun uredno neovlašteno naplaćuju zakupninu, tvrde u KoHOM-u. Jedan defibrilator stoji oko 35.000 kuna, a kompletna oprema za reanimaciju višestruko je skuplja. Liječnici tvrde da za takvu investiciju jednostavno nemaju novca.
U udrugama pacijenata zabrinuti su zbog tragičnog starta reformirane hitne, te pozivaju da se projekt stopira i pripremi kako treba.
– Izražavam sućut obitelji preminulog pacijenta, a ministra javno pitam gdje se u njegovoj zdravstvenoj reformi izgubio bolestan čovjek. Reforma je morala osigurati dostupnost liječnika, a ne suprotno, komentar je Marija Drlje, predsjednika Udruge hrvatskih pacijenata.
– Osobno, jako me strah bolesti i liječenja u ovakvom javnom zdravstvu. Bolestan čovjek ne može čekati, on se mora liječiti, a sustav mu mora omogućiti pravo na liječenje onda kad mu je potrebno. To se u ovom slučaju nije dogodilo, zaključuje Drlje.
Program u ladici
Predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu, Mensura Dražić, smatra da je reforma hitne pomoći ishitrena, nerazrađena i nije omogućila liječnicima da funkcioniraju kako treba.
– Reforma hitne pomoći samo je jedan u nizu reformskih zahvata koji nisu do kraja pripremljeni. Ona je krenula u tri županije, a nakon ovih dramatičnih događaja pitanje je što će se događati u drugima. Bilo bi idealno da se ne ide dalje u reformu dok se sustav ne uspostavi na pravi način,  poručuje Dražić.
Hitna pomoć je zrcalo organiziranosti zdravstvenog sustava, po njoj sve agencije, od WHO do europskih agencija ocjenjuju brzinu,  stručnost i humanost, odnos prema pacijentu, Rajko Ostojić, kandidat za ministra zdravstva Kukuriku koalicije upozorava da, nažalost, gotov program reorganizacije hitne leži u ladicama već osam godina, a počeo se primjenjivati prije nekoliko mjeseci.
– Ključ je odvojiti sanitetski prijevoz od hitne medicinske pomoći, specijalizirati ljude za hitnu medicinu u bolničkom i izvanbolničkom hitnom prijemu, ocjenjuje Ostojić, koji konkretan slučaj iz digniteta prema pacijentu nije htio komentirati.

Reforma će još pacijenata stajati glave

Niti jedan se pacijent nikad nije požalio Ministarstvu zdravstva zbog nezadovoljstva izabranim liječnikom, ali su već dva građanina preminula jer reorganizirana Hitna medicinska pomoć više nema prostore u koje pacijent stiže osobnim prijevozom. Obiteljski liječnici u centrima obiteljske medicine ne žele preuzeti odgovornost za životno ugrožene pacijente koje bi trebali zbrinuti bez odgovarajuće opreme. U Sloveniji je glavni državni revizor optužio Ministarstvo zdravstva da je kršilo obvezu dobrog poslovanja miješajući ingerencije hitne medicinske pomoći i obiteljskih liječnika i time smanjilo učinkovitost pružanja zdravstvene zaštite, navodi se u priopćenju KoHOM-a, gdje se boje da bi reforma “u hodu” mogla i više pacijenata stajati glave.