Tradicija i inovacija u otočnim proizvodima

Trgovina sa svim proizvodima koji nose ovu prestižnu oznaku trebala bi se otvoriti u prosincu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Brojni Zagrepčani tamo će pronaći božićne darove, a ova trgovina mogla bi biti put u svijet za hrvatske otočne proizvode

U četvrtak su u Vodicama u organizciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture svečano dodijeljene oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 87 proizvoda od ukupno 51 proizvođača. U ovom trenutku ovu oznaku nosi 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača s dvadeset hrvatskih otoka.
I ove godine su proizvođači s otoka u Zadarskoj županiji pokazali svoju vještinu u proizvodnji inovativnih proizvoda koji ujedno s ponosom predstavljaju i tradiciju otoka na kojem nastaju.
Oznaku “Hrvatski otočni proizvod” u Zadarskoj županiji dobili su predmeti s Iža, sir i sardine s Dugog otoka te sir, suveniri, tjestenina i slastice s Paga.
Oznaka kvalitete
OPG Žanpera iz Žmana s Dugog otoka dobio je oznake “Hrvatskog otočnog proizvoda” za dva proizvoda. Jednu za kozji sir u maslinovom ulju sa začinskim biljem i jednu za zelene masline. Sad OPG Žanpera ima ove oznake za ukupno pet svojih proizvoda, još za ulje i za dvije vrste sira koje je dobio prošlih godina. Žanpera je i prvi u Hrvatskoj dobio ekocertifikat za maslinovo ulje.
– Proizvod koji nije kvalitetan nikako ne može dobiti ovu oznaku, tako da nam je svaka nova oznaka, novo priznanje za trud, rad i kvalitetu, a i poticaj da ovako nastavimo, kaže Nikica Žanpera koji se s poljoprivredom bavi više od 15 godina.
Kako kaže Žanpera, oznaka možda do sad i nije puno pomogla u boljoj prodaji proizvoda.
– Ljeti se prodaje dobro, a zimi lošije. Ipak, sad kad profunkcionira Zadruga “Hrvatski otočni proizvod” i kad se otvori trgovina sa svim tim proizvodima za mjesec dana u Zagrebu, vjerujem da će nam ova markica još više vrijediti, kaže Žanpera.
Trgovina sa svim proizvodima koji nose ovu prestižnu oznaku trebala bi se otvoriti u prosincu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Zasigurno će brojni Zagrepčani tamo pronaći božićne darove za svoje najmilije, a osim za hrvatski kontinentalni dio, ova trgovina bi mogla biti put u svijet za hrvatske otočne proizvode.
Tako bi sa polica te trgovine pozornost mogli privlačiti uporabni proizvodi od iške tradicijske keramike te škarpini – karakteristične iške cipele.
I keramičke predmete i iške cipele u Velom Ižu izrađuju posljednji znalci tih zanata, Predrag Petrović Pepi i Saša Korolija, pod okriljem Kulturno-umjetničkog društva “Sloga” Veli Iž.
Na svečanoj dodjeli je plaketu Ministarstva mora preuzeo Milivoj Škorlić, predsjednik KUD-a “Sloga”.
– Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo ove unikatne proizvode karakteristične za naš otok i ovim projektom država uistinu daje značaj tome što radimo. Potrudit ćemo se da tu tradiciju i nastavimo. Nadamo se da će se i mladi zainteresirati za ove zanate, da im to bude vrsta zarađivanja za život, a ujedno i čuvanja stare tradicije svog otoka. Tako promatrano, ovaj projekt zaista može pomoći povratku života na otok, kaže Škorlić.
Škarpini i sardine
U pisanim tragovima, kako priča Škorlić, lončarstvo se na otoku Ižu prvi put spominje 1530. godine uz obitelj Orović, zvanu Lončar.
– Od lončarstva je na Ižu živjelo dosta obitelji. Svoje predmete su mijenjali za robu od Trsta do Boke Kotorske. Neki od tih predmeta su primjerice lopiž za kuhanje brudeta i gulaša, zatim, peka ili čeprnja, ribarsko kuhalo fogun, grijalice za ruke škaldin i lub ili mugar, posuda za čuvanje sira u maslinovom ulju, priča Škorlić.
Svi ti uporabni predmeti se rade od gline u koju se doda kalcit “vrsta” što daje mogućnost termičke obrade tih predmeta.
Posljednji iški lončar Predrag Petrović već je više puta u javnosti prezentirao ovu zanimljivu starinsku proizvodnju.
Škarpini (od tal. scarpa – cipela) drugi je “označeni” otočki proizvod s Iža.
– Škarpini su karakteristične iške cipele koje su se počele proizvoditi krajem 19. stoljeća. Njihova zanimljivost je što su obje iste, nema lijeve i desne cipele. Prvo su potplate bile od volovske kože, ali su one propuštale vodu pa su kasnije zamijenjene s gumenim potplatama. Gornji dio je od tanke kože koja se šiva na drvenom kalupu zvanom ‘kopit’. Postoje škarpini za svečane prilike i za ‘u polje’, kaže Škorlić.
Djed Saše Korolije je bio postolar, a on je sad jedini na Ižu koji i dalje njeguje ovaj zanat.
S Dugog otoka su ove godine oznaku “Hrvatskog otočnog proizvoda” dobile i sve konzerve skuše i sardine u proizvodnji ribljih prerađevina Mardešić d.o.o. u Salima. Svi ti proizvodi imaju i oznaku “Hrvatska kvaliteta”.
Mardešić d.o.o. je jedna od rijetkih riboprerađivačkih tvrtki koje su ostale na otoku, a tvrtka je već sama tradicija s obzirom da djeluje preko 100 godina.
– Oznake koje dobivaju naši proizvodi možda neće biti veliki preokret u prodaji, ali je svakako velika potvrda našeg rada. I poticajno je imati te oznake. Sa zapošljavanjem ljudi i proizvodnjom na jedan način doprinosimo životu na otoku i kad kupci vide oznaku otočnog proizvoda, zasigurno će znati to prepoznati, rekla je Marina Depolo, direktorica tvrtke Mardešić d.o.o.