Dan kada je Zadar izgubio poziciju administrativnog, političkog i vojnog središta pokrajine

Slom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države na istočnoj obali Jadrana tema su znanstvenog skupa „Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji“, koji je danas počeo na Sveučilištu u Zadru. Skup je organiziran od strane Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i Državnog arhiva u Zadru, a zvanično ga je otvorila prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić.
U svom govoru ona je istaknula kako je završetak Prvog svijetskog rata donio promjene na globalnoj i lokalnoj razini, promijenivši demografsku sliku Europe, posebice Dalmacije i Hrvatske, uključujući naravno i Zadar, pa će nova saznanja, kako je dodala, a koja će biti predmetom skupa, svakako rasvijetliti različite aspekte spomenutog rata.

Iz "klaonice naroda" u "tamnicu naroda"
Njenom je govoru predhodilo izlaganje izv. prof. dr. sc. Tade Oršolića, ravnatelja Državnog arhiva u Zadru dr. sc. Ante Gverića te doc. dr. sc. Zlatka Begonje.
– Iz "klaonice naroda" Hrvatska ulazi u "tamnicu naroda", kako se često u historiografiji nazivaju državni savezi Kraljevina SHS, a potom i Jugoslavija. Talijanska vojska ulazi u Dalmaciju i uzima ova područja kao ratni plijen, nakon što su se iz oportunizma priključili silama Antante kada je sve bilo gotovo. Iako je u ratu poginulo najmanje 12 tisuća vojnika, a ukupan broj žrtava zajedno s ranjenima se popeo na 30 tisuća ljudi, danas nemamo gotovo ni jednog spomenika poginulima. Jedan je bio postavljen ispod današnje zgrade Županije, ali ga je talijanska vlast po dolasku uklonila, rekao je, između ostalog, Oršolić te dodao kako je o ovom razdoblju povijesti nedovoljno rečeno, izdvajajući tek dva znanstvena skupa i to tek 2014. godine.  
Gverić se, pak, osvrnuo na skup kao primjer dobre suradnje dviju institucija dok je Begonja istakao kako ambicijama zemalja iz pobjedničke koalicije podjelom teritorija nije bilo kraja jer su, kako je naglasio, Srbi tražili svoj dio.
– Važno je dodatno rasvjetljavanje tih događanja, a ovaj je znanstveni skup doprinos tome, kazao je Begonja.
Prvi svjetski rat završava 1918. godine. Iza sebe ostavlja čak oko 20 milijuna poginulih ljudi kao i ekonomske probleme s kojima se suočavaju zemlje uključene u ratna stradanja. Pojedine od njih, poput Austro-Ugarske Monarhije zauvijek nestaju s povijesne scene, a posebno dramatično rat utječe na Dalmaciju, koja je bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.

Dočekala ih talijanska vojska
Zadar, kao administrativno, političko i vojno središte pokrajine također doživljava velike promjene, kako na političkom planu tako i na ekonomskom s obzirom da su svi raspoloživi muškarci u dobi od 18 do 52 godine bili na bojištu i ratovali za cara, što je prouzročilo velike štete na njihovim imanjima. Paradoksalno, kao rezultat Londonskog ugovora i priklanjanja Kraljevine Italije pobjedničkoj opciji, te je ljude kada su se vratili dočekala talijanska vojska, ista ona protiv koje su se borili na frontu.
Skup je stoga obrađivao krupne političke i društvene promjene, od pitanja vojske, prehrane stanovništva i pozicije važnih javnih djelatnika iz Dalmacije na nacionalnoj i lokalnoj razini, a predavači su u okviru svojih izlaganja imali za teme glad i nestašicu koje su bile na vrhuncu krajem 1917. i u prvoj polovici 1918. godine. Pomorska blokada, loši vremenski uvjeti 1916. i 1917. godine, s jako kišnim pa sušnim razdobljima, nedostatak muške i životinjske radne snage, sredstava za zaštitu poljoprivredne proizvodnje, doveli su, kako se moglo čuti, do masovne neishranjenosti, a u pojedinačnim slučajevima i smrti. Nakon znanstvenog skupa te su teme bile i predmetom izložbe u Državnom arhivu u Zadru dr. sc. Ante Gverića "Zadar 1918.”.