Uz mlade i umirovljenci žele volontirati

Iako je volontiranje moguće svakodnevno i u mnogim aspektima ljudskog djelovanja, ono se najučinkovitijim pokazalo kroz različite humanitarne udruge i organizacije civilnog društva čija je jedna od zadaća usmjeravanje, upućivanje i educiranje onih koji su voljni svoje slobodno vrijeme iskoristiti za pomaganje drugima. Upravo stoga se otvaranje Volonterskog centra u Zadru u travnju ove godine pokazalo kao pozitivan i potreban korak ka unaprjeđenju i promicanju volonterstva na području Zadra, pa i Zadarske županije u cjelini.
Ljudima nedostaju informacije
U prigodi Međunarodnog dana volontera, koji se od 1985. godine u cijelom svijetu obilježava na današnji dan 5. prosinca, posjetili smo djelatnike zadarskog Volonterskog centra koji su iznimno zadovoljni dosadašnjim radom centra, kao i uključivanjem velikog broja Zadrana u proces volontiranja.
Stručni tim zadarskog Volonterskog centra čine voditelj Josip Vidov, po struci radni terapeut i dvije stručne suradnice – socijalna radnica Marina Trputac i sociologinja i pedagoginja Lara Ćerimagić.
Troje djelatnika Volonterskog centra svakodnevno je na raspolaganju svim građanima koji žele dobrovoljno i bez naknade pomagati drugima, ali ne znaju na koji način bi se uključili u volontiranje.
– Ljudima često nedostaju informacije, imaju veliku želju pomagati, mnogi od njih znaju točno što žele, ali ne znaju kome bi se obratili. Stoga je Volonterski centar pravo mjesto informiranja, educiranja i povezivanja volontera s organizacijama i ustanovama kojima je njihova pomoć potrebna, kaže Josip Vidov, ističući kako je dobna granica za početak volontiranja petnaest godina, uz odobrenje roditelja ili skrbnika. Ipak, maloljetnim volonterima ograničena su područja volontiranja, pa se tako tek punoljetne osobe mogu volonterski skrbiti i za one osobe koje zahtijevaju specifičnu pomoć poput osoba s invaliditetom, područje palijativne skrbi itd.
Samozatajni volonteri
Volonterstvo se, kaže Vidov, uči od malih nogu i potiče se već kod školske djece, stoga se već kroz odgojno-obrazovni sustav nastoji u djece razvijati svijest o volonterstvu.
– Vrlo smo zadovoljni interesom koji Zadrani pokazuju za najrazličitije oblike pomaganja drugima. Dolaze u naš centar s mnogim idejama, a njihovo područje interesa često ovisi o njihovoj struci, ali ima i onih koji bi se rado educirali za volontersku pomoć i izvan svojih stručnih preferencija. Što se tiče dobne granice, ne možemo generalizirati jer nam se obraća mnogo mladih, ali i osobe srednje životne dobi, pa i umirovljenici koji na taj način žele ispuniti slobodno vrijeme. Neki su radni vijek proveli kao socijalni radnici, pa svoja znanja i vještine žele iskoristiti i u mirovini, kako bi ostali aktivni, navodi Vidov, naglašavajući kako se najveći broj volontera ne želi javno eksponirati.
– Najčešće je riječ o samozatajnim osobama koji volonterstvu pristupaju isključivo kako bi pomagali drugima, a ne kako bi sebe na bilo koji način isticali i promovirali. To nam je posebno drago jer pokazuje da ih u tome vode pravi motivi, dodaje Lara Ćerimagić.
Javljaju im se, doznajemo, i žitelji s područja Zadarske županije koji bi željeli volontirati u Benkovcu, Ninu i drugim gradovima, no za sada su mogućnosti za volontiranje izvan Zadra prilično ograničene. Stanovnici sela, kao i otočani, u volontiranje se mogu uključiti kroz rad u vlastitom domu, primjerice izradom suvenira ili odjeće koja bi se onda prodavala na nekoj humanitarnoj akciji.
Jednokratno volontiranje
Ideja da Zadar dobije Volonterski centar razvijala se dugo, a do njene realizacije prije sedam mjeseci došlo je, među ostalim, velikim zalaganjem Udruge socijalnih radnika Zadar, ali i uz financijsku pomoć Grada i Županije.
Udruga socijalnih radnika je svojevremeno u suradnji sa Sveučilištem u Zadru provela istraživanje koje je pokazalo kako je zadarskoj regiji potreban Volonterski centar. Iako se brojne zadarske ustanove, udruge i organizacije u svome radu oslanjaju i koriste pomoć volontera, Volonterski centar se pokazao kao potrebno mjesto koje okuplja volontere i povezuje ih s ustanovama, organizacijama ili aktivnostima kojima su volonteri potrebni.
– Treba također naglasiti, kaže Marina Trputac, da volontiranje može biti i jednokratno, kao što je sudjelovanje u nekoj humanitarnoj akciji, poput akcije “Pomagati je lako” u koju su se uključili učenici Ekonomske škole.
– Zainteresirane za volontiranje, kaže dalje Josip Vidov, upućujemo na zakonske odredbe o volonterstvu kako bi znali što trebaju očekivati, ali i kako ne bi tijekom volontiranja prekoračili zakonske okvire. Trebaju, također, znati da svaki volonter ima svoju volontersku knjižicu kojom dokazuje svoj volonterski status, ističe Vidov.
Na početku volonterskog angažmana se između volontera i organizatora volontiranja sklapa ugovor o volontiranju kojim se reguliraju međusobna prava i obaveze volontera.
Volontirati se može na brojnim područjima – od rada s djecom, rada s osobama s tjelesnim oštećenjima ili psihičkim poteškoćama, do rada s osobama koje se bore s ovisnošću. Mnogi volonteri uključuju se u rad sa starijim osobama na način da im donose hranu, lijekove ili ih prate kod liječnika. Volontirati se može, ističu u Volonterskom centru, i na području kulture i umjetnosti prilikom organiziranja i vođenja likovnih radionica, pomaganja u organizaciji i pripremi koncerata, obavljanja administrativnih poslova, vođenja radionica i tematskih večeri.
Ostali oblici volonterskih poslova odnose se na pomoć u administraciji, rad na računalu, javljanje na telefon, predstavljanje određenog programa građanima, dijeljenje letaka itd. Za sve te aktivnosti potrebna je najčešće tek dobra volja, komunikativnost, odgovornost i određene stručne vještine.