Je li pronađeni zid ostatak antičke građevine ili Crkve sv. Aleksandra?

Slika korisnika admin
Pronađena su dva suhozida, ali i pravilno građen zid koji je očiti ostatak nekog arhitektonskog objekta

Godinu dana nakon što je Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Zadar, preventivno zaštitilo arheološki lokalitet Poljana, udaljen otprilike kilometar u smjeru jugoistoka od središta Tkona, za koji se pretpostavlja da su ostaci Crkve sv. Aleksandra, poznati su prvi rezultati istraživanja koje su u rujnu ove godine proveli doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić i Zrinka Brkan Klarin s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru.

Ne može se preciznije datirati

- Nakon uklanjanja vegetacije, istražena je sonda dimenzija 4 x 4 metra na mjestu gdje je gomila najviša i najšira. Prvi sloj sastoji se od sitnog neobrađenog kamena te rijetkih klesanaca, a po svemu sudeći nastao je krčenjem okolnih parcela. Među kamenjem smo pronašli velik broj ulomaka antičke i kasnoantičke keramike, dijelove antičkih cigla i tegula te brončani novčić rimskog cara Licinija kovan između 308. i 324. Ispod toga sloja pojavljuje se sloj koji se sastoji od veće količine smeđe, rahle zemlje i manje količine neobrađenog kamena kao i obrađenog kamena na kojemu su ostaci žbuke. Unutar te stratigrafske jedinice pronađena su dva suhozida koji su u prošlosti omeđivali gomilu, ali i pravilno građen zid koji je očiti ostatak nekog arhitektonskog objekta. Upravo je pronalazak tog zida opravdao očekivanja od prve arheološke kampanje na položaju Poljane jer je nedvojbeno dokazao da se ispod gomile krije arheološki lokalitet. Dakle, možemo reći da je istraživanje ispunilo svoju svrhu jer je dokazalo da gomila krije ostatke arhitekture, iako se u ovome trenutku ona ne može preciznije datirati pa se ne može odgovoriti na pitanje je li taj zid ostatak neke antičke građevine ili možda čak i pretpostavljene crkve iz ranokršćanskih vremena, pojasnio je prof. Fabijanić.

Po završetku istraživanja, otkrivene strukture pokrivene su geotekstilom, a pronađena pokretna arheološka građa privremeno se pohranila na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru gdje će biti obavljena stručna i znanstvena obrada artefakata. Crkva sv. Aleksandra u Tkonu spominje se prvi put u povijesnim izvorima potkraj 11. stoljeća.

- U dokumentu se spominje Petar, opat benediktinskog samostana u Biogradu, koji je kupio zemlju nasuprot crkve sv. Aleksandra, pa bi bilo logično pretpostaviti da je crkva tada postojala. U kasnom srednjem vijeku više se ne spominje, pa možemo smatrati da je do tada prestala funkcionirati, a možda se pretvorila i u ruševinu, drži prof. Fabijanić, a gdje se crkva točno nalazila, neće se moći pouzdano tvrditi sve do završetka arheoloških istraživanja. Međutim, dodaje profesor, na predjelu Poljane, za oveću gomilu kamenja uz more lokalna tradicija oduvijek je smatrala da krije ostatke crkve.

Priča o "rimskim vojnicima"

Oko gomile danas se opaža veća količina obrađenog kamena, ulomci rimskih tegula za pokrivanje krova, u širem arealu vide se ponegdje dobro očuvani ostaci rimskih zidova, a mještani spominju i ostatke mozaika. Također, u literaturi se spominju i nalazi grobova, a u mjestu postoji priča da su tu pokopani "rimski vojnici". Važno je napomenuti da je na tome mjestu i bunar sa slatkom vodom nazvan Šipnata, što je stari toponim antičkog porijekla. Dakle, tu imamo plodnu zemlju i slatku vodu, što je uz more zasigurno davalo izvrsnu podlogu za život još od rimskih vremena. Ne bi bilo nikakvo iznenađenje da je tu nastala rimska vila rustika ili omanje naselje za čije potrebe je možda u razdoblju kasne antike sagrađena ranokršćanska crkva. Zanimljivo je da je tkonski župnik don Stjepan Banov potkraj 19. stoljeća, vjerujući tradiciji koju je čuo od mještana, pokušao raščistiti vrh gomile, koja je inače danas visoka oko 2-3 metra, te je tom prilikom pronašao "križ". Dakle, po svemu sudeći, gomila bi uistinu mogla kriti ostatke neke crkve, a razložno bi bilo pretpostaviti da je riječ upravo o ostacima Crkve sv. Aleksandra, pape, rimskog biskupa od 105. do 110. godine. U župnoj crkvi čuvaju se njegove relikvije te dokument iz 15. soljeća koji ih spominje, pa bi to mogla biti poveznica između usmene tradicije i ostataka crkve. S obzirom na dosad uočen kontekst, u literaturi se pretpostavlja da crkva pripada ranokršćanskom vremenu, 5. ili 6. stoljeću, a vrijedi spomenuti i da se u muzejskoj zbirci na Ćokovcu nalazi nekoliko kamenih ulomaka upravo iz tog vremena, zaključuje prof. Tomislav Fabijanić te najavljuje nastavak istraživanja radi točnog određivanja namjene i datacije otkrivene arhitekture, a u planu je pretvaranje lokaliteta u arheološki park.

Istraživanje je obavljeno u suradnji s Općinom Tkon te uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i Zadarske županije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno