Kako to već godinama tradicionalno čine, članovi Ronilačkog kluba "Sveti Roko" Bibinje, prvu nedjelju u prosincu, uoči blagdana sv. Nikole, zaronili su u more kod otočića Karantunić gdje je na inicijativu Vinka Šimunića Bubanja postavljena šest tona teška betonska kapelica posvećena ovom zaštitniku pomoraca.
Đani Iglić, predsjednik ronilačkog kluba, Šimunićev učenik i zaljubljenik u podmorje koji iza sebe ima 35 godina ronilačkog iskustva na svoj je brod u nedjelju ujutro u uvali Jaz u Bibinjama ukrcao posadu – Matu Pavića, Željka Dundova, Tomislava Martinovića i Alena Petanija koji redom imaju preko 20 godina ronilaćkog staža te mlade snage – Mateja Deliju koji roni od 2002., Josipa Kindu koji roni od 2011. te Stipu Ninčevića, člana Ronilačkog kluba "Sveti Roko" od svibnja ove godine.
U podmorju – u svom svijetu
Temperatura zraka bila je 11 stupnjeva Celzijusovih, a mora 17. Prosječnim ljubiteljima morskih radosti prehladno i za pomisao da bi ušli u more, no ovoj ekipi, bez obzira na ronilački staž to su sasvim solidni uvjeti za zaron. Tijekom plovidbe do odredišta osjetilo se nestrpljenje. Pomno su pripremali opremu – nepropusna ronilačka odijela, topla pododijela, čarape, maske, boce… – To je tako. Kad zaronite prvi put, ili vas to uzme i ronite cijeli život, ili ne, kratko pojašnjava Iglić. Svi ostali potvrdno kimaju glavom te dodaju svatko ponešto, no uglavnom se to svodi na ljubav prema svemu što more pruža, a samo ronjenje doživljavaju kao samo svoj trenutak s podmorjem. Tamo dolje su, kažu, sami, u tišini i svom svijetu. Odušak je to od svakodnevice, stresa, problema, ali i velika strast koja nosi i ponešto adrenalina. On je najizraženiji nakon izrona, kada dijele iskustva i prepričavaju što su dolje u dubinama vidjeli. Pitamo ih za opasnosti, primjerice raže i murine, morske pse i slično. S osmijehom odgovaraju kako je najveća opasnost sam čovjek, a za ronioce onaj za kormilom broda ili gliseraš. – Viđao sam murine, ponajviše na pijesku ili u rupama gdje se one zavuku, ali ako ju ne diraš, neće ni ona tebe. A morski psi… Daj, Bože, da ih vidim, ali njih tu kod nas nema. Najveća riba na koju sam naišao je bucanj. Imao je oko dva metra. Samo sam ga odjednom ugledao iznad sebe. Nakrivio se malo preplivavajući me i nije bilo na prvi mah ugodno. Sjećam se onog velikog oka. Međutim, udaljio se za tren i to je ostalo onako, kao neki san, priča Martinović koji je svoju ronilačku diplomu stekao sa svega 11 godina.
Murine i potres
Instruktor mu je, kaže, bio jedan Slovenac, a danas se on bavi ronjenjem te na svom brodu vozi turiste na određene lokacije i od toga živi. Sezona je prošla, a ronjenje je njemu i ostalima ovisnost pa svaku priliku koristi za zaron.
– Bez toga vam je život nezamisliv. Neka nervoza vas uhvati čim prođe koji dan, a da niste zaronili, dodaju Iglić, a onda Martinović dodaje još jedan događaj kojem je svjedočio. Bilo je to u kornatskom akvatoriju prije par godina. – Bila je to scena kao iz nekih filmova, apokaliptična. Ronio sam i odjednom se na pješčanom dnu pojavila masa murina. Samo su nailazile i iz rupa u stijenju i dolazile na pijesak gdje su se nakupljale jedna do druge. Jeza me neka bila prošla, a onda sam saznao da je bio potres. Osjetile su ga i izišle na čistinu. To ću, bome, pamtiti, priča Martinović, a Iglić donosi podmornu kameru i pokazuje kapelicu do koje su ovom prigodom ronili. Unutra je raspelo od mesinga, a sama kapelica ima nekoliko otvora. Kad zaronite u nju to je zaista jedan poseban osjećaj, ta igra svjetla. Nešto što oduzima dah, zaključuje Iglić koji je s Bubnjem sudjelovao i u njezinu postavljanju te odabiru mikrolokacije. Bubnju je to zavjetna kapelica. Izradio ju je u Lavčeviću i sam osmislio. On je u Domovinskom ratu s činom bojnika zapovijedao na Velebitu, a kad je postalo kritično oko pontonskog mosta na Maslenici, preuzeo je zapovjedništvo nad Operativnom ronilačkom grupom. Podmorna kapela njegovo je svojesvrsno hvala moru što je preživio ta teška vremena.
Atraktivan ronilački lokalitet
Karantunić je inače atraktivan ronilački lokalitet, pun ljubičastih i plavih gorgonija, obraslih terasa i špilja. Sam otočić je biljna oaza vegetacije koja se sastoji od tipičnih biljaka slanih staništa: djeteline, trave, pastirskih iglica, žutih glavočika i salikornije koja raste na zaslanjenom tlu.
najnovije
najčitanije
Zadar
"web heroj"
Zadarski policajci proveli preventivnu akciju u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II
Hrvatska
PUCANJE
Paus: ‘Za nas je velika koalicija sa SDP-om gotova priča’. Peović: ‘Nema tamo više nikakve ljevice’
Rukomet
Luka Lovre Klarica
Olimpijske igre su san i čast koju treba zaslužiti
Ostali sportovi
Kup Dalmacije
Jadran ukupno prvi na otvaranju sezone
Zadar
Dubravka Oraić Tolić
U zadarskom ogranku Matice hrvatske predavanje„Zašto je Matoš aktualan i danas?”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak