Državi sedam milijardi više, građanima 4,5 manje

Ukupni krediti građanima su krajem 2008. iznosili 122,74 milijarde kuna, dok su krajem studenog 2009. bili na 118,19 milijardi kuna
Prema jučer objavljenim najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, s krajem studenog prošle godine ukupni su krediti banaka svim sektorima iznosili 253,05 milijardi kuna, što je za oko 6,4 milijarde kuna više nego krajem prosinca 2008. Od tog kreditnog prirasta, koji se naravno mijenjao iz mjeseca u mjesec, ovisno o tome koliko je novih kredita u iznosima odobreno, a koliko otplaćeno, u konačnici je država pokupila daleko najviše jer su primjerice krediti državi krajem prosinca 2008. godine iznosili 12,47, a krajem studenog prošle godine 19,88 milijardi kuna. Krediti republičkim fondovima su pak porasli sa 7,2 na 9,7 milijardi kuna, dok je lokalna država u prvih jedanaest mjeseci 2009. svoje zaduženje kod domaćih banaka smanjila sa 1,77 na 1,59 milijardi kuna.
Državna poduzeća su u istom razdoblju smanjila svoju zaduženost sa 8,54 na 8,35 milijarde kuna, dok su ostala poduzeća, dakle mahom privatni sektor, dug prema domaćim bankama povećala s 85,57 na 86,99 milijardi kuna, odnosno neto su se zadužila za oko svega 1,4 milijarde kuna. I po tome se dakle vidi koliko su domaće banke bile škrte kada je riječ o poticanju privrede, a koliko izdašne kada je u pitanju država.
Ukupni krediti građanima, kada se zbroje sve stavke, su krajem 2008. iznosili 122,74 milijarde kuna, dok su krajem studenog 2009. bili na 118,19 milijardi kuna, što je pad od oko četiri i pol milijarde kuna. U tome su pali hipotekarni krediti, potom autokrediti i to s 9,4 na 7,7 milijarde kuna, dok su kartični krediti pali s 5,4 na 4,9 milijardi, dakle za oko 500 milijuna kuna. Stambeni krediti građanima su, međutim, tijekom jedanaest mjeseci blago porasli s 51,9 na 52,2, dakle za oko 300 milijuna kuna, no svi preostali krediti – gotovinski, minusi, potrošački i drugi, pali su u jedanaest mjeseci prošle godine za oko 2,5 milijardi kuna, s 52,8 na 50,3 milijardi.
Na pad potražnje sigurno je utjecao i rast kamata na kredite. Naime, prema podacima HNB-a prosječna kamatna stopa na kunske kredite s valutnom klauzulom je u prva tri kvartala 2009. porasla sa 7,73 na 8,25 posto, ili za oko 0,5 postotnih bodova. Unutar tog prosjeka, kamata na kratkoročne kredite stanovništvu porasla je s 8,65 na 9,80, dok je na dugoročne povećana sa 7,89 na 8,82 posto. To je prošlogodišnji rast od oko jednog postotnog boda koji se, međutim, samo naslonio na rast kamata iz ranijih godina. Tako je od kraja 2006. do rujna 2009. prosječna kamata na kredite porasla za oko dva postotna boda, sa 6,30 na 8,25 posto.
Tijekom 2009. povećani su i loši krediti građana i tvrtki, pri čemu tvrtke prednjače u pogoršanoj naplati pa se procjenjuje da se ne naplaćuje svaki deseti kredit odobren poduzećima, što je, međutim, i ublaženo i brojnim reprogramima.

BDP pao šest posto

I kretanje kreditne aktivnosti koja je smanjena u privatnom, ali povećana u državnom sektoru, svjedoči o kompletnom spuštanju ekonomske aktivnosti na niske grane, što se dijelom izrazilo i kroz godišnji pad BDP-a od, predviđa se, vjerojatno šest posto. No, u ovim podacima još nedostaju podaci za prosinac, iako se ove godine ne očekuje uobičajeni efekt “blagdanskog shoppinga”.