Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

U Polači odbačeno vino osvojilo zlato u Nadinu

05.02.2014. 23:00
U Polači odbačeno vino osvojilo zlato u Nadinu


Vinogradarstvo, a pogotovo vinarstvo Ravnih kotara posljednjih godina napravilo je vidan iskorak. Ravnokotarska vina pozicioniraju se na vinskoj karti ne samo na našim prostorima, već i daleko šire. Iako je proizvodnja vina u svijetu doživjela, i po količinama i po kvaliteti, gotovo sam vrhunac naši vinari pokušavaju plasirati svoj proizvod na zahtjevno tržište gdje vino polako, ali sigurno gubi bitku s drugim pićima pogotovo kod mlađe populacije.   
Grožđe i vino – bagatela
 Nove vinske zemlje: Argentina, Čile, Južnoafrička Republika nude kvalitetna vina po vrlo niskim cijenama. U Južnoafričkoj Republici vinogradi su na 120000 hektara, a cijena grožđa kreće se oko jedne kune za kilogram. U restoranima butelja kvalitetnog vina može se kupiti za 20 kuna. Cijena butelje najskupljeg vina od renomiranih proizvođača u vrhunskim restoranima ne prelazi 100 kuna, govori Ante Grubišić – naš poznati enolog koji se upravo vratio sa studijskog putovanja iz Južnoafričke Republike gdje je posjetio nekoliko vinarija.
No da se mi vratimo našim vinima.
Promjena sortimenta, sadnja novih vinograda, uređenje podruma, a prvenstveno sve veća prisutnost struke, samo su dio onog što je ravnokotarska vina svrstalo na vinsku kartu. Tu treba dodati natjecanja vinara, odnosno degustacije vina. Prva u Polači koja je počela prije 19 godina, a zatim u Stankovcima prije 17 godina. Nakon toga vinske fešte, to jest ocjenjivanje vina našeg proizvodnog područja pa i šire, postale su redovite u Nadinu, Benkovcu i Privlaci. Postoje naznake da će i Grad Nin osmisliti svoju vinsku feštu.
Degustacije vina u Polači i Stankovcima imale su i imaju neprocjenjiv utjecaj na razvoj ravnokotarskog vinarstva i podrumarstva. U početku vina na ocjenjivanje dala je nekolicina koji su sudjelovali u organizaciji ili bili uz organizaciju. Zbog straha da im vino neće biti dobro ocijenjeno, ili zbog mišljenja i stava tko može dati sud i ocjenu o mojem vinu, bio je vrlo mali broj uzoraka. Iz godine u godinu broj uzoraka se povećavao, a vina koja su stigla na ocjenjivanje bila su sve bolja i kvalitetnija.
Ne samo da su učili vinari, već su učili i organizatori. U početku vina su ocjenjivali lokalni stručnjaci, javni radnici, poznate osobe iz sportskog, kulturnog i političkog života.
Dvije metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje se provodilo po Baxbaumanovom modelu ocjenjivanja od 20 bodova.
 S pojavom sve većeg broja uzoraka kvalitetnih vina koja se razlikuju u nijansama organizatori su posao ocjenjivanja povjerili certificiranim enolozima koji svoje usluge u ocjenjivanju vina daju Zavodu za vinarstvo prilikom stavljanja vina u promet. Umjesto Baxbaumanovog modela vina se ocjenjuju metodom 100 bodova sukladno prijedlogu Međunarodnog ureda za lozu i vino u Parizu (Office internationale de la vigne et du vin – OIV) i U.I.O.E.  
Ante Grubišić, dipl. ing. agronomije naš poznati enolog gotovo uvijek je na čelu tima enologa, ne samo na našim degustacijama već širom Dalmacije za ocjenjivanje vina. Gdje su naše degustacije i kako ih poboljšati, enolog Grubišić ima svoje viđenje.
Prvo vinari moraju shvatiti da prvenstveni cilj degustacija, kakve su u Stankovcima, Polači i Nadinu, nije postati šampion već saznati u kakvom je stanju vino. Pogotovo kada je riječ o mladim vinima. Sudjelovanjem u degustaciji vinari imaju priliku da ljudi od struke donesu svoje mišljenje, odnosno da procijene svako pristiglo vino i upozore vinare na mane, ukoliko ih ima i kako ih otkloniti. Da je to tako pokazalo se na posljednjim degustacijama u Polači i Nadinu. Vino koje je u Polači bilo odbačeno zbog mana, u Nadinu je osvojilo zlatno odličje a vremenska razlika u ocjenjivanju bila je svega nekoliko dana. Vlasnik vina nakon ocjenjivanja u Polači priznao je da nije na vrijeme vino pretočio što je učinio za degustaciju na Nadinu – pojašnjava Grubišić.
Svaka manifestacija vezana uz ocjenjivanje vina treba imati pravilnik.
 Ništa bez pravilnika
Pravilnik služi vinarima, organizatoru, a i ocjenjivačima. Pravilnikom treba biti sve definirano što je bitno za donošenje krajnjeg rezultata i redoslijeda u plasmanu vina. Tu su uvijek najveće sumnje kod onih koji su nezadovoljni plasmanom svojeg vina.
Pravilnik definira koje vino će biti šampionsko. Tako naprimjer stav vinarske struke je da vino, koje je ocijenjeno po metodi 100 bodova u kategoriji zlata, ako nije osvojilo 85 ili više bodova ne može biti šampionsko. Ukoliko niti jedno vino nije osvojilo zlatnu medalju najbolje ocijenjeno vino u kategoriji srebra proglašava se pobjednikom kategorije, a ne šampionom. Takav slučaj smo imali na posljednjoj degustaciji u Imotskom, saznajemo od enologa Grubišića.
U posljednje vrijeme uz osnovne kategorije vina našeg podneblja, a to su crna vina, rose i bijela vina izdvajaju se potkategorije vina dobivenih od pojedinih sorata prepoznatljivih za pojedino uzgojno područje. Moj osobni stav je da je to pogrešno. Ne ocjenjuje se sorta nego vino. Tu se tek vidi koliko vino od pojedine sorte ima potencijal nad vinom od neke druge sorte ili kupaže zbog specifičnih agroekoloških uvjeta proizvodnje i ostalih čimbenika.
 Ove godine u Stankovcima vina od sorte maraština su izdvojena u posebnu kategoriju. Napominjem vina maraštine trebala su biti potkategorija bijelih vina, a šampion bijelih vina vino koje je osvojilo zlatnu medalju to jest 85 ili više bodova. Ukoliko je to vino od maraštine tada je ono šampion u kategoriji bijelih vina i šampion u potkategoriji vina od maraštine.
Posao degustacije i ocjenjivanja, kao i poslovi koji prethode su obilni i značajni pa su moguće i pogreške na koje se nije potrebno obazirati. Još jednom napominjem da degustacije koje su počele u Polači i Stankovcima, a vidimo da će ih biti sve više, ostvarile su cilj, a to je da su se ravnokotarska vina pozicionirala na vinskoj karti ne samo lokalnog i hrvatskog tržišta već i šire.


 GREŠKA U STANKOVCIMA


Ove godine u Stankovcima vina od sorte maraština su izdvojena u posebnu kategoriju. Napominjem vina maraštine trebala su biti potkategorija bijelih vina, a šampion bijelih vina vino koje je osvojilo zlatnu medalju to jest 85 ili više bodova. Ukoliko je to vino od maraštine tada je ono šampion u kategoriji bijelih vina i šampion u potkategoriji vina od maraštine.