Grgićima zbog kračuna poklano pola stada koza

Slika korisnika admin
Autor: 
PIXSELL

Jednom je netko rekao, "čudna je potreba čovjeka da pokori prirodu, jednog dana ćemo to ispaštati". Bojim se da je to vrijeme već došlo, a sutra ? Možemo se zamisliti. Posljednjih desetak godina svjedoci smo upravo takvih zbivanja. Primjera je puno, ali za ilustraciju samo nekoliko.

Osveta mungosa i divljih svinja

Na otoku Mljetu bez prethodnih istraživanja i studija pristupilo se introdukciji mungosa kako bi se otočani  zaštitili od zmija, a mungos se nakon 20 godina toliko udomaćio i razmnožio da je  uništio sve zmije, male životinje i ptice, a tada prešao i na domaće životinje. Na otoku Krku i Cresu slična situacija sa divljom svinjom, na poluotoku Pelješcu muflon, na Velebitu boškarin i španjolsko govedo pasmine Sayaguesa.

Kod nas se danas takav animozitet stvara na pojedinim lokalitetima naspram vuka.

Sve ugroženija mala stada

 Interesantno je da je animozitet jači na lokalitetu gdje se vuk rijetko pojavljuje, u usporedbi s drugim lokalitetima gdje je on "domaća životinja" ( Golubić, Krupa, Medviđa, Bruška..), dakle u Bukovici. Često im upadne u stada ovaca i koza, ali šteta je minorna jer su uz stada pastiri i pastirski psi, poglavito u jesensko - zimskim mjesecima kada je vidljivost dobra, te se vuk odmah uoči, a uz brzu reakciju pastira i pasa ne stigne počiniti štetu. Treba naglasiti da su to stada veličine preko sto grla do pet stotina, a vjerojatno je i to bitan čimbenik koji doprinosi manjim štetama.

Naime, vlasnicima brojčano velikih stada stočarstvo je prioritetna grana poljoprivrede i najčešće isključiva i stoga joj uzgajivači posvete svu pažnju, sve svoje vrijeme i cjelodnevno pašarenje u vrijeme kratkodnevnica. Nasuprot tome, mala stada najčešće budu jednostavno puštena iz staja/torova i zvonarica ih vodi na pašu i dovodi, a u najboljim slučajevima provodi se povremen nadzor sa kućne terase ili se po njih odlazi prije sumraka, kao i to da naklano blago dojuri pred staju/tor i tek tada vlasnik zaključi da je štetu počinio vuk. Nakon toga uslijedi sva vika na vuka, pozivaju se svi dostupni mediji, angažira lokalna samouprava i traži hajka.

Predator prije štetnog događaja detektira okoliš, registrira zvukove, osobito zvona zvonarica, lavež pasa, glasanje pastira, ali ako ne čuje pastira tek tada djeluje. Ukoliko je gladan usmrtiti će jedno grlo, po mogućnosti ga skriti od moguće vidljivosti i naravno pojesti dio, ali ako je sit napadati će iz zabave, prirodnog nagona za divljač, što je grlo temperamentnije, više skače, propinje se to ga više privlači jer ga podsjeća na divljač. Iz tog razloga brojčano više stradaju koze nego ovce.

Stampedo zbog kračuna

U štetnom događaju prošlog tjedna u Donjoj Slivnici, zaseoku Grgići stradala je polovina stada od 35 koza, a samo je jedno grlo pojedeno više od polovice.

Naravno da je krivnja i ovaj puta na vuku jer ljudskom biću je uvijek lakše kada krivnju prenese na drugoga i u slučaju kada je na drugoj strani to isto ljudsko biće, a posebice kada je predator.

 Međutim, ovaj štetni događaj se posvema razlikuje od drugih, primjerice Lišana Ostrovičkih gdje niti nakon dva mjeseca ne umanjuju animozitet mještana prema vuku već ga i dalje produbljuju.

Veoma skromno tročlano obiteljsko gospodarstvo: Luca, Niko i sin Željko Grgić ( 37 g.) isključivo žive od stočarstva, ali niti u jednom trenutku prilikom vještačenja nisam primijetila animozitet naspram počinitelja, dapače osjećali su se sukrivci jer im vrata na staji nisu bila čvrsta, odnosno nisu imala pravi kračun, te se  malo jačom snagom mogao pokrenuti. Kada je blago u strahu nahrupilo na vrata, kračun je popustio i stado je istrčalo van i to u ranim jutarnjim satima ( 05.00 ). Nastao je stampedo - koze i vukovi sami - i rezultat je bio: sedam naklanih, osam mrtvih. Prigovarali su si također i nemar, nereagiranje na lavež pasa iz dvorišta u vrijeme štetnog događaja, a psi su nas prilikom vještačenja vodili točno od mjesta do mjesta svake pojedine koze.

Pas i mačak dočekali naklanu kozu

Najnevjerojatniji je bio prizor kada se pojavila mlada naklana koza za koju su oštećenici smatrali da je nestala. Ususret su joj krenuli pas i mačak koji nas je sve vrijeme vještačenja vjerno pratio, a tada je pojurio prema ranjenoj kozi i nježno ju dodirivao svojom glavom, dok je pas veselo mahao repom i promatrao kozu kao da ju želi pitati "kako joj je".

Scena za pamćenje i preispitivanje trebamo li se doista toliko truditi oko poretka u prirodi jer za ovu idilu zaslužni su brojni čimbenici i okolnosti, a u središtu svih njih uvijek je bio i biti će čovjek.

 Upravo je taj ljudski faktor  odlučujući u očuvanju prirode uopće, pa tako i velikih zvijeri jer Hrvatska je potpisnica svih relevantnih međunarodnih sporazuma te propisa EU kojima je,  među ostalim, regulirana zaštita vuka. Također, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država u kojoj žive sve tri velike zvijeri - medvjed, vuk i ris što potvrđuje bogatstvo i očuvanost prirode u Hrvatskoj.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno