Zapuštena bogomdana zemlja u Zadarskoj županiji

Slika korisnika admin
A. SITNICA
FRANE IVKOVIĆ - Voćari ne mogu sami rješavati probleme koji su u domeni Vlade RH

"Hrvatska uvozi smokve iz Njemačke i Austrije, zemalja gdje nema njihove proizvodnje, a u isto vrijeme naša zemlja stoji zapuštena." Ova rečenica predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivkovića najbolje udara u srž svih problema u hrvatskom voćarstvu.

O stanju i mogućnostima u hrvatskom voćarstvu, koje voćne vrste forsirati, što sa smokvom, rogačom i bajamom, kako unaprijediti proizvodnju uvođenjem novih tehnologija, bit će riječi na 9. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara koje danas počinje u Splitu, a završava u subotu. Tema ovogodišnjeg savjetovanja jest "Mjere za razvoj i unaprjeđenje mediteranskog voćarstva". Savjetovanje organizira Hrvatska voćarska zajednica u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Zagrebačkom udrugom voćara i voćarskom udrugom "Trišnjin cvit" iz Splita.

Prodaja na domaćem tržištu

- Nažalost Hrvatska danas svoje domaće potrebe zadovoljava samo u proizvodnji mandarina, pa čak i do četrdeset posto proizvedenih količina izvozi. Proizvodnja jabuke se približava dostatnim potrebama za hrvatsko pučanstvo i nadam se da ove godine nećemo uvoziti. Nažalost otkupljivači i trgovci još uvijek idu u izvoz i remete prodaju na domaćem tržištu. Primjer bi nam trebala biti Engleska gdje su njihovi potrošači osviješteni i preferiraju domaće jabuke. Upravo zbog toga što znaju da je to voće raslo u njihovim blizinama i na njihovim njivama i da je to voće puno kvalitetnije.

 Najkvalitetnije je ono voće koje raste blizu potrošača.

Recimo razlika u kvaliteti i okusu zadarske breskve nektarinke u odnosu na onu iz uvoza je nebo i zemlja razlika. Uvijek treba težiti da se jede domaći visoko kvalitetni proizvod. Naši ljudi i trgovci to još nisu naučili. Domaće voće i povrće može petnaest do dvadeset posto biti skuplje od uvoznog, ali je ono zato daleko kvalitetnije od njega, kaže Ivković.

Država bez strategije

Ivković kao glavne probleme u hrvatskom voćarstvu vidi neriješenu poljoprivrednu infrastrukturu i nedosljednost državne politike koja bi trebala više pokazati interesa u usmjeravanju voćarstva. Kao pozitivan primjer navodi sjever Italije gdje je izrađeno sto tisuća kilometara kanala kojima navodnjavaju svoje sadnice.

Zatim državna politika koja je odredila regiju za jabuke i tamo se ne može naći ništa drugo nego jabuke. Ivković sve te probleme i moguća rješenja preslikava na prostor Zadarske županije.

- Zadarska županija je nakon voćarskog uzleta krajem šezdesetih i sedamdesetih godina došla do tragične situacije gdje je visokokvalitetna zemlja neiskorištena. Ima nekoliko pojedinačnih uzornih slučajeva, ali ovo drugo sve je zapušteno. Nisu riješeni osnovni elementi za jednu suvremenu proizvodnju, voćarsku i povrtlarstvu. Dvije su to poljoprivredne grane koje ostvaruju najveći dohodak po jedinici proizvodnje. Prvo treba riješiti vodoopskrbu. Imamo rijeke koje teku pored nas, ulijevaju se u more, imamo podzemne vode, a mi ih jednostavno ne iskorištavamo. Zapuštamo površine i plačemo nema kiše a ona je zapravo tu blizu nas. U današnje vrijeme kad je došlo do promjene klimatoloških uvjeta gledamo u nebo kad će kiša. Takav način poljoprivrede je neodrživ, govori Ivković te nastavlja:

- Bog nije nama dao zemlju da je držimo neobrađenu i kažemo to je naša zemlja. Zemlja je jedno sredstvo koje mora biti iskorišteno i davati visoko kvalitetan proizvod. U Zadarskoj županiji trebalo bi forsirati breskvu pod broj jedan i višnju marašku pod broj dva, stolno grožđe pod broj tri te kasne sorte trešnje i jabuka. Voćari ne mogu sami neke probleme rješavati i u njihovom rješavanju trebaju pomoć Vlade RH.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno