"Čudinov dan", simbol zajedništva i suživota Pakoštanaca

Slika korisnika mkvanja
Čašćenje sumještana i namjernika mrsom
Riječ je o oko 700 porcija tradicionalne okrjepe, "mrsa" na pokladni utorak. Sprema se na desetine kilograma sušenih svinjska oglavina, uši, nogica, pance, a kuha se i 60 litara vinskog gulaša. A tu su i damižane, bocuni i teće bilog i crnoga domaćeg vina, govori Marin Čudina zvani Ljenin
Velimir BRKIĆ
Osam Čudinovih mušketira, 'glavni krivci' za sve

Da Pakoštane ne mogu bez tradicije i zajedništva, još  jednom je potvrđeno jučer na Poklade na četrnaestoj po redu etno-gastro manifestaciji Čudinov dan na kojoj je "drugo kolino" prezimena  Čudina na trgu ispred crkve Uzašašća Gospodinova, moglo bi se reći,  nahranilo i napilo gotovo cijelo Pakoštane, sve besplatno.

- Nije ovo "odimi dođimi". Riječ je o oko 700 porcija tradicionalne  okrjepe, "mrsa" na pokladni utorak. Sprema se na desetine kilograma  sušenih svinjska oglavina, uši, nogica, pance, a kuha se i 60 litara vinskog gulaša. A tu su i damižane, bocuni i teće bilog i crnoga domaćeg  vina, govori Marin Čudina zvani Ljenin koji je uz pomoć Milana, Mate,  Antonija, Vinka, Leona, Karla, Šime i ostalih iz plemena Čudina uz pomoć Općine i Turističke zajednice organizirao ovu etno-gastro manifestaciju brižno čuvajući višestoljetnu stoljetnu tradiciju svojih šukundjedova ili prapradjedova.

Pekar Martin Čudina (64) je generacija s generalom Antom Gotovinom, zajedno su išli u školu. Taj povratnik iz Švicarske, gdje je živio 28  godina, vratio se prije 14 godina.

200 kg mesa i brdo tjestenine

- Kako je nakon Poklada Čista srida ili Pepelnica, kad je strogi post i  nemrs i kad počinje Korizma i 40 dana priprave za Uskrs, riječ je o tradicionalnoj okrjepi za Poklade - kuhanim svinjskim osušenim ušima,  nogicama, oglavini i panceti te gulašu na vino od veprovine kao i  "tećama" domaćeg biloga i crnoga vina, ponosno će Martin Lenjin dodajući kako je pripravljeno oko 200 kilograma mesa i brdo tjestenine te  se osiguralo na desetke litara vina.

- Naši prapradovi i praprabake bi govorili: "Ljudi danas ne tuka raditi  za Poklade, Bog će nas pokarati. Di ćemo raditi kad je sutra Čista srida,  40 dana do najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Počinje Korizma, ajmo se veseliti, isti i piti a ne raditi". I tako se dan Poklada počeo zvati i  Čudinov dan, objašnjava  Martin

Pritom je naglasio ponos i radost što je dio ovih vrijednih, radišnih i  humanih ljudi prezimena Čudina.

- S kolina na kolino se čuva tradicija Čudinovih, velikog plemena u  Pakoštanima, naglasila je 91-godišnja Amalija Čudina, dodajući kako je  najbrojnije pleme Maksani pa Čudinovi i Lokini.

Desetljećima, stoljećima su se za Čudinov dan gostilo u njihovim  dvorima da bi se sve objedinilo u centru Pakoštana, na trgu ispred župne crkve. A o vjernosti tradicije svjedoče Čudine i stotine Pakoštanaca  koji su jučer od jutra ispunili Trg kralja Tomislava, ispred crkve  Uzašašća Gospodinova.

Čuvari stoljetnih tradicija

- Čudinov dan je zaista jedna lijepa tradicija ovdje u Pakoštanima koja se ne propušta, poručila je Danijela Vulin, prva dama pakoškog turizma

Pakoštanci su vjerni čuvara stoljetnih običaja, čvrste crkveno-vjerske  tradicije, ustrajni u čuvanju svog i crkvenog i narodnog kulturnog blaga.

- Obiteljska okupljanja pružaju oslonac u životu i daju osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva. Druženje sa svojom rodbinom i sumještanima, ćakula, pisma i okrjepa je zaista jedna velika dimenzija više,  naročito u ovom vremenu otuđenosti, zaključio je Martin Čudina Ljenin.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)