Tvrđava sv. Mihovila postat će Dvorac otočnih priča

Slika korisnika mkvanja
Općina Preko dobila 370.000 kuna za dokumentaciju i arheološka istraživanja na dva kulturna dobra
Prije same obnove potrebno je obaviti arheološka istraživanja i dokumentiranje gradine i utvrde Sv. Mihovil za što nam je Ministarstvo kulture kroz Program zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2019. godini odobrilo 230.000 kn. Tek nakon toga, može se krenuti s daljnjom dokumentacijom i samom obnovom tvrđave, zaključila je Strihić
Zadarski list
Uredit će se devastirana tvrđava

Ministarstvo kulture odobrilo je Općini Preko dva projekta u  vrijednosti od 370.000 kuna. Sredstva su namijenjena za dokumentaciju  i arheološka istraživanja, koji su preduvijet za dva veća projekta: obnovu  ostataka vjetrenjače na otočiću Ošljaku te obnovu tvrđave sv. Mihovila  na otoku Ugljanu.

Kako kaže Dražena Strihić, pročelnica Upravnog odjela za komunalno  gospodarstvo, razvoj i EU fondove u Općini Preko, oba projekta rade se u  suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskim odjelom u Zadru.

Izrađeni elaborati

- Za oba projekta potrebna je opsežna dokumentacija prije same obnove i godinama se radi na tome kako bismo došli do konačnog projekta  obnove i uređenja. Tek nakon arheoloških istraživanja i izrade dokumentacije možemo krenuti u konkretnu obnovu, a za realizaciju cijelog  projekta sredstva planiramo povući iz nacionalnih i europskih fondova,  pojasnila je Strihić koja nas je upoznala pojedinačno s oba projekta.

Začeci tvrđave sv. Mihovila datiraju još iz 10. stoljeća. Nalazi se na vrlo  atraktivnom mjestu, vrhu istoimenog brda Sv. Mihovil koje je poznato  izletište otočana, Zadrana, ali i turista koji redovno obilaze samu  tvrđavu.

- Potrebno je obaviti arheološka istraživanja te sanaciju i obnovu  tvrđave. Za sad je izrađen geodetski elaborat i geodetski snimak, konzervatorski elaborat i arhitektonski snimak tvrđave. Tijekom 2017. godine  provedeni su radovi redovitog održavanja, čišćenja raslinja i odvoz  smeća iz unutarnjeg dvorišta. Izvedeni su radovi na sanaciji zida sjeverne kule i izvršena su sondažna arheološka istraživanja unutar tvrđave uz  jugoistočni obrambeni zid. Tijekom 2018. godine izrađena je predprojektna studija obnove i rekonstrukcije tvrđave, kazuje Strihić.

Kako ističe nadalje, projekt obnove tvrđave Sv. Mihovila je od iznimne  važnosti za ne samo za Općinu Preko, već i za sve općine otoka Ugljana  te susjednog Pašmana, Dugog otoka, Iža te ostalih otoka Zadarskog arhipelaga, kao i samog grada Zadra.

Aktivni i kulturni turizam

- Isto tako, trebao bi biti od velikog značaja za kulturno-turističku ponudu Zadarske županije. Tvrđava Sv. Mihovila bi u budućnosti trebala  postati interpretacijski centar u kojemu bi bila prezentirana baština svih  zadarskih otoka, koji su se u prošlosti upravo po tvrđavi iznad Preka nazivali Anđeoskim otocima. Općina Preko planira obnoviti i urediti  tvrđavu Sv. Mihovila te turističku infrastrukturu u okviru kompleksa  tvrđave, koji će postat turistička atrakcija i mjesto kulturnih, edukativnih, tradicijskih, umjetničkih i drugih događanja. Cilj projekta je revitalizacija tvrđave Sv. Mihovila koja će pridonijeti održivom gospodarskom  razvoju otoka Ugljana i Pašmana te Zadarske županije, promocija kulturne baštine, poticanje zapošljavanja, razvoj kulturnog turizma te aktivnog turizma, kaže Strihić, dodajući da je konačna vizija da Sv. Mihovil  postane "Dvorac otočnih priča".

- Vizija je stvoriti mjesto koje će povezivati sve zadarske otoke, pričati  priču ne samo o otoku Ugljanu i Sv. Mihovilu, nego jednu širu priču, koja  će imati nastavak negdje drugdje, na nekom drugom otoku, drugoj utvrdi, drugom mjestu u koje će posjetitelja uputiti upravo naš Sv. Mihovil te  stoga i naziv Dvorac otočnih priča, govori Strihić.

Vlasnik nekretnine je Republika Hrvatska, a za potrebe obnove i  uređenja tvrđave Sv. Mihovila Općina Preko je 2016. godine s Državnim  uredom za upravljanje državnom imovinom sklopila Ugovor o dodjeli na  korištenje nekretnina na rok od 15 godina.

Vjetrenjača na Ošljaku

- Uskoro očekujemo produljenje tog roka na 30 godina za što smo dobili zeleno svjetlo od Ministarstva državne imovine. Prije same obnove  potrebno je obaviti arheološka istraživanja i dokumentiranje gradine i  utvrde Sv. Mihovil za što nam je Ministarstvo kulture kroz Program zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2019. godini odobrilo 230.000  kn. Tek nakon arheoloških istraživanja može se krenuti s izradom daljnje  dokumentacije i samom obnovom tvrđave, zaključila je Strihić.

Drugi projekt je obnova stare vjetrenjače na otočiću Ošljaku.

Na sjevernoj strani otoka Ošljaka u prvoj polovici 18. stoljeća izgrađena su dva mlina za mljevenje žita, koja pokreće vjetar.

- Danas su na njihovom mjestu ostaci dvije okrugle građevine - kule  promjera 8.5 metara i 6.5 m, a sačuvane su u visini 5-6 m. Građene su  priklesanim kamenom u vapnenom mortu, debljina zida je 80-100 cm.  Izvorno su bile pokrivene stožastim ili šatorastim krovom s pokrovom od  kamenih ploča, u unutrašnjosti su djelomično sačuvana stubišta za vezu  s katom. Ostaci vjetrenjača na otočiću Ošljaku uvršteni su Registar kulturnih dobara - Listu preventivno zaštićenih dobara Ministarstva kulture, navodi Strihić.

Spomen-soba

Kako nastavlja pročelnica, do sad su izvedeni pripremni i izvedbeni  radovi.

- U tijeku je izrada idejnog projekta velike vjetrenjače, a izrađen je idejni, glavni projekt s izvedbenim detaljima za malu vjetrenjaču. Ove godine od Ministarstva kulture kroz Program zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima u 2019. godini odobren nam je projekt izrade glavnog projekta s izvedbenim detaljima te strojarskog i elektro-projekta za veću vjetrenjaču te su nam odobrena sredstva u iznosu od 140.000 kn, kazala je  Strihić, dodajući da bi obnova vjetrenjače doprinijela boljoj i kvalitetnijoj  turističkoj ponudi te dodatnom vrednovanju kulturne baštine otoka.

- Obnovljena vjetrenjača može u budućnosti postati jedna od većih  turističkih atrakcija, ne samo na prostoru Općine Preko, nego i cijele Zadarske županije. Jedan mlin bi se obnovio na način da se zadrži prvotni  oblik, a drugi kao svojevrsna spomen-soba života na Ošljaku, govori  Strihić.

U prošloj godini je Općina Preko za dokumentaciju za ove projekte od  Ministarstva dobila po 100.000 kuna

Uvijek na meti u ratovima

Dražena Strihić je ispričala i kratku povijest Tvrđave sv. Mihovila.

- Krajem 10. stoljeća na brdu je sagrađena crkva sv. Mihovila, a potom se krajem  11. stoljeća gradi i istoimeni benediktinski samostan koji je djelovao do kraja 14.  stoljeća. Nedugo nakon križarskog razaranja Zadra 1202. godine, Mlečani na ovom  mjestu grade tvrđavu sv. Mihovila kako bi kontrolirali Zadar, spriječili njegovu obnovu i zaštitili svoje brodove i trgovce. Tvrđava se prvi put spominje kao castrum S. Michaelis de monte 1345. godine prilikom mletačke opsade Zadra. U Drugom svjetskom ratu tvrđava doživljava znatnu štetu, crkva je porušena do temelja, zidine  oštećene i dijelom srušene. Tvrđava je pretrpjela oštećenja i za vrijeme Domovinskog rata kao meta zbog postavljene radio-televizijske antene.

Tvrđava Sv. Mihovil jedna je od najznačajnijih kulturno-turističkih znamenitosti  zadarskih otoka, koja je od 1973. godine uvrštena u Registar nepokretnih spomenika kulture, a od 2004. u Registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih  dobara.

Na tvrđavi restoran, arena, HOP  shop...

Obnova i uređenje tvrđave bilo bi u izvornom obliku, a unutar kompleksa planirani  su sljedeći sadržaji: info centar za posjetitelje, Arena Sv Mihovila (arena/amfiteatar  za kulturna događanja na otvorenom), Dvorana otočnih priča (multimedijalna i  višefunkcionalna dvorana), Vidikovci Sv. Mihovila, St Michael's Garden (ugostiteljski  objekt s mediteranskom prehranom – centar mediteranske prehrane), St Michael's  HOP Shop (suvenirnica u kojoj bi lokalni OPG-i i obrti s oznakom HOP prodavali isključivo domaće i autohtone proizvode i suvenire) te sanitarni čvor (javni WC).

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno