Sadnja voćaka je u punom jeku. Treba iskoristiti svaki komadić prostora da vrt obogati s raznim voćkama. Ljeska nekada znana voćka kontinentalnog područja pronalazi mjesto pod Suncem u našim vrtovima. Pojedinci ne samo o sadnji u vrtovima razmišljaju o podizanju plantaža kojih je svakom danom sve više u kontinentalnim voćarskim područjima.
Što je lijeska, gdje uspijeva i kako se uzgaja nameće se kao prvo pitanje svakom onom koji će se odlučiti da u svojem vrtu u proljeće posadi nekoliko sadnica ovog orašastog voća.
Rađa u trećoj godini
Lijeska uspijeva na umjerenim klimatskim područjima Europe i Azije. Biljka doseže visinu od 3-8 metara, cvate zimi i to od prosinca do ožujka. Korijen joj raste i razvija se vrlo plitko, u sloju od oko 30 cm. Rese su muški cvjetovi, a ženski su jedva vidljivi i imaju izrazito crvene tučkove. Plod lijeske je lješnjak koji se nalazi u malim grozdovima, od 1- 5 komada u svakom grozdu.
Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku.
U našim klimatskim područjima obično se uzgajaju istarski dugi i rimski lješnjak koji služi kao oprašivač. Istarski dugi je ujedno najmasovnija sorta na našim plantažama, s više od 80% udjela u uzgoju. Za kvalitetno oprašivanje je potrebna jedna biljka rimskog lješnjaka na četiri biljke istarskog dugog.
Lijeska zahtijeva dovoljno vlage u tlu cijele godine. Zadovoljavajuće su količine oborina u čitavoj godini 800 – 1200 mm, od toga u vegetaciji – travanj i rujan barem 350 – 400 mm, odnosno za razdoblje travanj – srpanj ukupno 280 mm. Zbog toga je dobro prije podizanja većih nasada planirati sustav za zalijevanje.
Lijesku treba saditi na tlima umjereno vlažnim, osrednje dubokim, povoljne strukture, humoznim i pH vrijednosti 5,0 do 8,0. Dobro podnosi karbonatne ilovače i skeletna tla. Uspješno se uzgaja na položajima za uzgoj vinove loze.
Četiri uzgojna oblika
U proizvodnji lijeske danas se primjenjuju četiri osnovna uzgojna oblika: prirodni grm i grmolika vaza (oba uzgojna oblika bez debla) te vaza i piramida (uzgojni oblici s deblom visine 30 – 70 cm). Najčešće upotrebljivani uzgojni oblik je grmolika vaza. Oblikuje se najčešće u prvim godinama, s četiri osnovne primarne grane na kojima se oblikuju sekundarne skeletne grane oko 50 cm jedna od druge. Time su zadovoljeni prirodni uvjeti rasta, oblikovanja i pomlađivanja grma, te diferenciranja rodnih pupova, uz najpovoljniju osvijetljenost unutrašnjosti i oboda grma.
Za one koji planiraju posaditi nekoliko stabala lijeske u vlastiti vrt ili na okućnicu nije potrebno neko posebno znanje i iskustvo, ali oni koji se odluče za plantažni uzgoj lijeske neka se konzultiraju sa stručnjacima.
najnovije
najčitanije
Zadar
DAN OTVORENIH VRATA
Lions klub Zadar poziva na Dan otvorenih vrata
Crna Kronika
PROMETNA NESREĆA
NESREĆA U BANJEVCIMA Muškarac sletio s kolnika i zadobio teške tjelesne ozljede
Zadar
IZBORI
ANALIZA: HDZ je u Zadru dobio najviše glasova, ali im popularnost – pada
Zadar
JAVLJA DHMZ
VREMENSKA PROGNOZA Pogledajte kakvo nas vrijeme čeka danas
Style
Antidepresiv
Iznimna svojstva eteričnog ulja bergamota za dobrobit fizičkog i mentalnog blagostanja
Zadar
U CARSTVU SIRA
GLIGORA O ŠIRENJU PROIZVODNJE: ‘Čobani će biti Nepalci, plan je da stado sirane naraste do tisuću ovaca…’
Zadar
pojačan promet
OBAVIJEST MORH-a Kroz Zadar će proći hrvatska i španjolska vojna vozila, očekuju se gužve
Zadar
POČIVAO U MIRU
OD ‘SKITE’ SE OPRAŠTAJU BROJNI ZADRANI: ‘Veliki košarkaški virtuoz, zaljubljenik u košarku…’
Nogomet
MOHAMMED ALIYU OKECHUKWU
Nigerijac s biogradskom adresom: ‘Ako igraš u Hrvatskoj, moraš govoriti hrvatski’
Zadar & Županija
OSEBUJAN NASTUP