Zadarski kriminalci najčešće varaju bankovnim karticama

Slika korisnika admin
bankomat
Kradljivci na bankomate postavljaju skimmer uređaje

Tijekom prošle godine na području Policijska uprave zadarske evidentirana su 94 kaznena djela prijevare, a godinu dana ranije bilo ih je čak 141. Iako je razriješenost takvih kaznenih djela vrlo visoka, u postotcima se kreće od 85 do 90 posto riješenih slučajeva, to počiniteljima očito nije dovoljan razlog za odustajanje. Iz dana u dan prevaranti smišljaju nove načine kako će nadmudriti svoje žrtve. U ostvarenju svojih ciljeva ne biraju sredstva, niti imaju milosti prema žrtvama.

Nema zakona o kartičnom poslovanju

Najčešći način prijevare na području PU zadarske je onaj bankovnom karticom, bilo da je riječ o plaćanju za preuzetu robu ili podizanju novca na bankomatu, doznajemo od Željka Pilipovića, voditelja Odjela općeg kriminaliteta PU zadarske.

Prevarantima, međutim, zakon tu ide "na ruku", jer u Hrvatskoj još uvijek ne postoji zakon o kartičnom poslovanju, već samo onaj koji se odnosi na već zastarjeli oblik plaćanja, onaj čekovima.

Naime, za kupovinu robe ili plaćanje usluge kreditnom karticom najčešće nije potreban PIN. Stoga bi sukladno Zakonu o obveznim odnosima, davatelji usluge trebali, bilo uvidom u neki osobni dokument ili provjerom potpisa na računu, utvrditi je li osoba koja plaća ujedno i vlasnik kartice. Međutim, to rijetko tko čini, a upravo zato što ne postoje nikakve sankcije za one koji to ne provjeravaju. Banke i kartičarske kuće sebe su, s druge strane, dobro zaštitile. One s klijentima potpisuju ugovor o kreditnoj kartici po sustavu "uzmi ili ostavi", a od svake se krađe ograđuju odredbom koja kaže da je vlasnik kartice dužan podmiriti sav iznos potrošen do trenutka prijave krađe ili gubitka kartice. U konačnici, oštećeni korisnici kartica ovise isključivo o učinkovitosti policije.

- Nakon prijevara karticama po zastupljenosti slijedi neplaćanje preuzete robe. Ovdje može biti riječ o neizvršenju obveza za koje je uzet predujam, o nevraćanju posuđenog novca, ali i o prijevarama u kojima se osobe služe raznim trikovima kako bi obmanule i prevarile druge osobe s ciljem stjecanja materijalne koristi - pojasnio je Pilipović podsjećajući na primjere takvih prijevara na našem području, a riječ je o javnosti već dobro poznatim prijevarama "zlatnim" lančićem, mijenjanjem novčanica veće kunske vrijednosti u manje apoene, prodaji predmeta za koje nemaju certifikate poput deka, masažera i slično.

- Najčešće žrtve takvih prijavara su osobe starije životne dobi. Unatoč brojnim upozorenjima i apelima koje mi iz Policije upućujemo građanima, iz godine u godinu bilježimo nove slučajeve. Tako smo u 2007. godini zaprimili šest prijava za prijevare sa "zlatnim" lančićem. U 2008. godini bilo ih je četiri, što je upućivalo na pojačanu svijest građana. Međutim, već u prva tri mjeseca ove godine imali smo tri takva slučaja - rekao nam je Pilipović uputivši još jednom apel građanima da ne nasjedaju na ovaj trik.

Unatoč učestalosti, upravo kod prijevara ovakvog tipa najveći je broj riješenih slučajeva. To je zato što oštećena osoba prilikom prijavljivanja kaznenog djela obično prijavljuje i počinitelja.

Naime, kod ovakvih prijevara žrtva i počinitelj stupaju u neposredan kontakt ili se, pak, kad je riječ o posudbama, od ranije poznaju. Tako su od početka godine uhićene dvije osobe koje se tereti za prijevare u prodajama od vrata do vrata. O nastaloj šteti zavisi i način progona počinitelja.

Naime, počinitelji kaznenih djela čija vrijednost ne prelazi iznos od tisuću kuna progone se isključivo privatnom tužbom, dok se oni iznad tisuću kuna progone po službenoj dužnosti.

Kvalificirani oblik prijevare

U treću skupinu pripadaju kvalificirani oblici prijevare. Riječ je o prijevarama kojima je počinitelj pribavio znatnu korist sebi, odnosno štetu drugome, a čija materijalna vrijednost prelazi iznos od 30 tisuća kuna. U ovu skupinu, dakle, pripada organizirani kriminalitet, a najčešće se provodi preko "fiktivnih" tvrtki.

- U posljednje vrijeme na području naše PU nismo imali takvih pojavnih oblika. Ranije ih je bilo, a za neke od njih na zadarskim su sudovima u tijeku sudski procesi - rekao je Serđo Ažić, policijski službenik za organizirani kriminalitet pojašnjavajući kako iz tog razloga ne može govoriti o konkretnim slučajevima. No, kako je rekao, uglavnom je riječ o organiziranoj grupi ljudi koji najčešće dolaze s područja neke druge županije i po već uigranom scenariju odigraju svoju nečasnu ulogu.

- Osoba fiktivno kupi neku tvrtku i uknjiži se u Trgovačkom sudu. Potom izradi krivotvorenu dokumentaciju za svoje pomagače koji dižu kredit ili kupuju, najčešće vozila, na lizing. Izda im sve potrebne dokumente koje banke ili auto kuće potražuju, odnosno krivotvoreni BON 1 i BON 2, potvrdu o stalnom radnom odnosu i tri posljednje platne liste. Takve krivotvorene dokumente oni dalje predočuju bankama ili autokućama. Kada im se zatraženo odobri, preuzimaju novac ili automobil i dalje ne plaćaju prispjele obroke. Daljnji postupak je takav da oštećeni šalju obavijest o neplaćanju dospjelih obveza tvrtki potražujući ujedno administrativnu zabranu na plaću neplatiše. I onda se otkrije kako više ne postoji ni ta tvrtka, a niti zaposlenik s tim imenom - pojasnio je Ažić dodajući kako je u takvim slučajevima krajnji oštećenik osoba koja kupi takvo vozilo ili osiguravajuće društvo. Naime, banke su sebe i u takvim slučajevima dobro zaštitile, jer sve svoje kredite osiguravaju.

 KRAĐE PIN-a SKIMMER UREĐAJIMA

Policija upozorava građane da kod rukovanja karticama na bankomatima postupaju oprezno, odnosno da rukom prekriju svoj tajni broj.

Naime, kriminalci se u posljednje vrijeme koriste lažnim čitačima, kamerama u maski iznad ekrana, skimmer uređajima koji se bojom i oblikom uklapaju u izgled maske bankomata, kamerama u stalcima za letke, lažnim kućištima s kamerom, pa čak i lažnim tipkovnicama pomoću kojih kradu identitet vlasnika kartica.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno