Pali krediti, shopping čeka bolja vremena

Opet smanjeni stambeni i autokrediti, ali i kartični krediti, kojima se obično kupuje odjeća, ali i prehrambeni artikli
Hrvatska narodna banka objavila je agregirano mjesečno statističko izvješće poslovnih banaka za veljaču, prema kojem su ukupni krediti poslovnih banaka svim sektorima s koncem tog mjeseca iznosili 250,46 milijardi kuna, što je daljnji njihov pad u odnosu na ranije mjesece. Naime, u odnosu na kraj siječnja, kada su ukupni krediti bili 251,88 milijardi kuna, u veljači je zabilježen pad od 1,42 milijarde kuna, a u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 252,65 milijarde kuna, pad od 2,2 milijarde kuna. U odnosu na konac siječnja, krajem veljače je zabilježen blagi pad kredita državi, sa 19,97 na 19,67 milijardi kuna, uz blagi rast kredita republičkim fondovima. Zaduženje je u tih mjesec dana malo povećala i lokalna država, kao i državna poduzeća, čija je zaduženost sa siječanjskih 8,68 milijardi kuna porasla na 8,74 milijarde kuna u veljači. Porasli su i krediti ostalim trgovačkim društvima, dakle, privredi i svim tvrtkama koje nisu u državnom vlasništvu, i to sa siječanjskih 87,14 na 87,28 milijardi kuna u veljači, što predstavlja blagi rast od oko 138 milijuna kuna. U skupini kreditiranja financijskih institucija u odnosu na siječanj su pali krediti bankama, i to sa 2,8 na 1,48 milijardi kuna, no skupina kredita kod koje je pad zabilježen na baš svim stavkama su krediti stanovništvu. Stambeni krediti, nakon što su u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine zabilježili vrlo blagi rast, ponovno su u veljači pali, sa 52,78 (kraj siječnja) na 52,57 milijardi kuna krajem veljače, dakle za oko 207 milijuna kuna. Pad su ponovno zabilježili i hipotekarni krediti s 2,97 na 2,95 milijardi kuna, dok su autokrediti nastavili padati, sa siječanjskih 7,49 na 7,3 milijarde kuna u veljači. Padati nastavljaju i kartični krediti, oni su koncem siječnja izosili 4,81 milijardi kuna, da bi koncem veljače bili na 4,69 milijardi kuna. To dakle govori o daljnjem razduživanju stanovništva po karticama, a na kartice se obično kupuje odjeća, sitniji kućanski izdaci, ali i hrana i namirnice. Skupina “ostalih kredita” u koje ulaze minusi, gotovinski, potrošački i drugi krediti, je koncem siječnja iznosila 49,81 milijardi kuna a koncem veljače 49,61 milijardi kuna što je novi pad od oko 197 milijuna kuna.
Istovremeno, preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da je promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine nominalno bio manji za 6,9 posto, a realno je smanjen za 7,3 posto. Dakle, i u veljači je nastavljen negativan trend u trgovini na malo, iako je nešto usporen.
Makroekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je domaća potražnja zaustavljena jer su kućanstva oprezna kod zaduživanja, a razlog je i to što su visoke cijene kredita.
– Tako se primjerice kamate na nenamjenske kredite kreću preko 10 posto, a kada bi pale, možda bi se i potražnja povećala, ističe Novotny, dodajući kako se ove godine ne treba nadati ni nekom naročitom rastu turističke potrošnje. “Bit će dobro ako ona bude na razini lanjske, što bi značilo da će i njezin utjecaj na BDP ove godine biti neznatan, odnosno po toj se osnovi ne može očekivati rast”, napominje Novotny.
Analitičari Raiffeisen banke po pitanju pada prometa od trgovine na malo kažu da su “negativni trendovi podržani padom raspoloživog dohotka, negativnim trendovima na tržištu rada i visokom razinom potrošačkog pesimizma.” I u nastavku godine očekuju nastavak “racionalne” potrošnje odnosno odgode kupnje trajnih potrošnih dobara za “neka bolja vremena.

Uvjetovan oporavak trgovine

Početak oporavka trgovine na malo moguće je očekivati u drugoj polovini godine, pod pretpostavkom ostvarenja dobrih turističkih rezultata, ukidanja kriznog poreza te uz početak oporavka potrošačkog optimizma koji će biti uvjetovan oporavkom u realnom segmentu gospodarstva i zaustavljanjem negativnih trendova na tržištu rada, navode RBA analitičari.