Pregovori s EU stopiraju rezanje radničkih prava

Zakon o radu već je usklađen s direktivama EU jer je to bio uvjet za otvaranje pregovora u području socijalne politike i zapošljavanja
Pregovarački proces s EU mogao bi znatno usporiti, pa i zaustaviti najavljene nove izmjene Zakona o radu (ZOR). Naime, novi pregovori o ZOR-u u pitanje bi mogli dovesti poglavlje 19. o socijalnoj politici i zapošljavanju. To je pregovaračko poglavlje zatvoreno 21. prosinca prošle godine nakon što su donesene izmjene ZOR-a koje se primjenjuju od početka ove godine. Usklađivanje ZOR-a s pravnom stečevinom Europe bio je jedan od uvjeta za zatvaranje poglavlja, a pregovori o zakonu vodili su se više od dvije godine. Nakon početnih pokušaja sveobuhvatnih izmjena ZOR-a poslodavci, sindikati i Vlada postigli su dogovor da se zakon samo uskladi s direktivama EU te da se nakon tog usklađivanja i zatvaranja poglavlja 19. krene u interesne izmjene zakona. Takav dogovor postignut s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, danas se pokazuje upitnim za realizaciju.
Naime, interesne izmjene ZOR-a znače da će cijeli tekst zakona zapravo opet biti na stolu. To znači i da bi se moglo smatrati kako poglavlje 19. odnosno usklađivanje zakonodavstva s europskom stečevinom u području socijalne politike i zapošljavanja, zapravo – nije dovršeno. Tako bi se taj zatvoreni pregovarački segment ponovo otvorio i u konačnici zaključio tek nakon što se pregovarači usuglase oko najnovijih izmjena ZOR-a. Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, jednogodišnji pregovori o ZOR-u bili bi veliki uspjeh. U svakom slučaju, nove izmjene ZOR-a, procjenjuje se, usporile bi pregovarački proces s EU.
No, ni sindikati ni poslodavci za sada ne pokazuju neki veliki interes za nove pregovore o radnom zakonodavstvu. Prošao je rok u kojem su dva socijalna partnera resornom ministarstvu trebala dostaviti svoje zahtjeve. Poslodavci su to učinili i njihovi prijedlozi nisu ništa novo, svode se na daljnju fleksibilizaciju zakona. Htjeli bi lakše davati otkaze, ali i izbjeći zakonom propisane troškove otpremnina. Njih bi iz ZOR-a preselili u Kolektivne ugovore.
Sindikati, pak, za sada govore o jačanju odredbi vezanih uz zapošljavanje na određeno vrijeme. No, zapravo jedinstvenog prijedloga još niti nemaju. Matica hrvatskih sindikata dostavila je resornom ministarstvu svoje zahtjeve vezane uz ZOR, a sve bi se središnjice trebale naći radi dogovora o zajedničkom istupu i zahtjevima. Interesne izmjene, sindikati i poslodavci bi trebali pregovarati bilateralno. No, teško je očekivati da će se poslodavci i sindikati složiti oko pitanja poput ukidanja plaćene dnevne pauze, ili olakšavanja otpuštanja i rezanja otkaznih rokova i otpremnina.

Ocijeniti koristi i gubitke novih izmjena ZOR-a

Državni tajnik za rad u Ministarstvu gospodarstva Krešimir Rožman kaže da su eventualne nove izmjene ZOR-a nešto oko čega treba biti oprezan.
– Ako se zakon mijenja to znači i otvaranje poglavlja 19., veli Rožman. On objašnjava da otvaranje zakona znači da su sve njegove odredbe podložne izmjenama, odnosno u pregovorima bi se moglo vratiti i na elemente koji su usklađeni. Drugim riječima, čim se otvori jedna, izmjenama su podložne sve odredbe zakona. Kada bi Hrvatska samostalno mogla obaviti taj posao, vjerojatno ne bi bilo nikakvog problema. No, interesne izmjene ZOR-a ponovo bi trebale ići na ocjenu Europske komisije, što također uzima nešto vremena. Moramo biti svjesni što znači otvaranje ZOR-a i ocijeniti koristi i gubitke tog postupka. Ako su dobici veliki, onda se možda isplati, veli Rožman.