Prije svega moram odmah kazati da se recesija itekako osjeća u našem poslovanju. Potrošnja u svim objektima je drastično smanjena, a visoke najamnine, troškovi režija i slično veliki su, tako da mnogi doista jedva preživljavaju. U gradu imamo 130 objekata, restorana i kafića, a svi oni žele raditi i zaraditi, kaže Lukačić
Polako oživljavaju ulice i terase kafića, a posebno one duž biogradske rive koje su u pravilu i najposjećenije. Odahnuli su i ugostitelji jer je barem problem pušenja riješen. Tako je to kada su u pitanju kafići, dok je zabrana pušenja u restoranima i nadalje na snazi, a s tim su se sami vlasnici već naučili nekako nositi.
Zakon o buci
U očekivanju dobre turističke sezone veći dio njih planira povećati broj osoblja, osmisliti što kvalitetniju ponudu u svojim objektima i, dakako, nešto i zaraditi. Jer poznato je da veći dio zarade ipak ovisi o ljetnom periodu i turističkoj sezoni te se sada valja što bolje pripremiti. No što je ono o čemu treba voditi najviše računa, odnosno s kojim problemima i poteškoćama se ugostitelji mogu susretati, pitali smo Antu Lukačića, predsjednika CEH-a ugostitelja Zadarske županije i Udruženja obrtnika grada Biograda.
– Prije svega, moram odmah kazati da se recesija itekako osjeća u našem poslovanju. Potrošnja u svim objektima je drastično smanjena, a visoke najamnine, troškovi režija i slično veliki su, tako da mnogi doista jedva preživljavaju. U gradu imamo 130 objekata, restorana i kafića, a svi oni žele raditi i zaraditi. No upozoravaju da njihova prava i obveze često nisu izbalansirani. U nizu takvih primjera je i obveza pridržavanja zakona o buci. Taj zakon, primjerice, propisuje da vanjski zvučnici u cafe barovima ne smiju biti uključeni duže od 24 sata. Istodobno radno vrijeme tih barova je do dva sata ujutro. Pitam vas kako će vlasnici zadržati goste ako nemaju za to osnovne uvjete. Tim prije što u gradu nema ni diskoteka ni bilo kakvih noćnih klubova. Kamo bi se gosti mogli uputiti, a turistička smo destinacija? Određeni pritisak svakako predstavljaju i brojne inspekcijske službe, počevši od turističkih, sanitarnih, radnih i tko zna kojih sve ne, a koje uglavnom kontroliraju registrirane objekte te nerijetko doslovno traže dlaku u jajetu, dok za one ‘na crno’ nitko i ne zna, a oni oduzimaju zaradu ovim drugima, upozorava Lukačić, dodajući da su nelojalna konkurencija i rad na crno još dosta prisutni u ovoj branši te su oni koji uredno podmiruju svoje obveze često s razlogom nezadovoljni.
Evidencija o radnom vremenu
– Puno papirologije dodatno otežava rad, a jedna od takvih odredbi je vođenje evidencije o radnom vremenu. Djelatnici moraju biti prijavljeni, a uz radno vrijeme 40 sati na tjedan moraju imati jedan slobodan dan. Takvi djelatnici nisu dovoljno isplativi tim prije jer su velike stope izdvajanja za mirovinsko, zdravstveno osiguranje i sl., a nisu dovoljno iskorišteni za puno radno vrijeme. Poznato je, naime, da se većina posla u špici sezone odvija uvečer, dok je tijekom dana taj posao sveden na minimum. U našem turistički orijentiranom gradu bilo bi nužno osigurati povećanje broja zaposlenika na nekoliko sati uvečer, kaže Lukačić, naglasivši da takav oblik rada bez zasnivanja radnog odnosa postoji u svim europskim zemljama te se preko CEH-a ugostitelja pokušava izboriti ta mogućnost.
– Kako u Odboru za turizam u Saboru imamo svog predstavnika, nastojat ćemo da taj naš prijedlog uđe u saborsku proceduru jer bi umnogome olakšao i ugostiteljima i onima koji žele dodatno raditi par sati dnevno, a da to ne bude prekršaj. Da bi se opstalo u velikoj konkurenciji, valja poraditi na kvaliteti ponude i usluga, a u prvom redu usavršavanju stručnih kadrova. A mi smo prije tri godine imali slučaj da su tri škole koje obrazuju kadrove struke kuhar, konobar u Biogradu, Zadru i Pagu bile pred ukidanjem tih strukovnih odjeljenja. Tako je Obrtnička komora zajedno sa Županijom i lokalnim samoupravama pokrenula projekt stipendiranja učenika, priča Lukačić, podsjetivši da je to urodilo plodom te spomenute škole ponovno obrazuju te profile.
– Takvi mladi i obrazovani kadrovi trebali bi biti osvježenje u našoj turističkoj ponudi tim prije što u svojim školama posebnu pozornost posvećuju autohtonoj dalmatinskoj kuhinji, zdravim i ekološkim namirnicama našeg područja, a što se danas u svijetu iznimno cijeni, zaključio je Lukačić.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program