"Što gore to bolje" je uvijek samo privid

Slika korisnika admin
aluflexpack_6
Zvonko KUCELIN
Zadarska županija simbolično doprinosi hrvatskom izvozu zbog desetkovanih proizvodnih kapaciteta

Hrvatska u teškoj gospodarskoj krizi što se protegla na treću godinu bilježi najbolju platnu bilancu zemlje u preko 10 godina?! Znači li takav trend smjernicu izlaska iz krize?

Poboljšanje platne bilance počiva prije svega na rastu robnog izvoza i padu uvoza. Uz to je tu vječni "apaurin" turizma koji zadnje tri godine zemlji donosi manje deviza, ali je i dalje spasonosan.

Deficit tekućeg računa platne bilance Republike Hrvatske za 2010. godinu 654,3 milijuna eura, a što je za čak 73,9 posto manji deficit tekućeg računa u odnosu na 2009. godinu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Pa bi ispalo da je u Hrvatskoj situacija mjereno ovim pokazateljem bolja nego ikad.

Podaci samo za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju da je deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 1,05 milijardi eura i u odnosu na zadnje tromjesečje godine prije smanjen je za 31,3 posto.

Deficit tekućih transakcija za 2010. godinu u iznosu od 654,3 milijuna eura najniži je deficit od 2000. godine kada je, nakon krizne 1999. godine, zabilježen deficit u iznosu od 568 milijuna eura.

Kako tumačiti ove podatke? Radovati se ili žaliti?

Na smanjenje deficita tekućeg računa u prošloj je godini najviše utjecao snažan pad deficita na računu roba te blagi rast suficita na računu usluga.

Poboljšanje robne razmjene

Manjak na računu roba prošle je godine iznosio 5,9 milijardi eura, što je smanjenje za 19,5 posto u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecao rast izvoza za 18,1 posto, na 9,1 milijardu eura, uz istodoban blagi pad uvoza, za 0,3 posto, na 15,04 milijarde eura.

Na računu usluga zabilježen je rast suficita za 2,2 posto, na 5,8 milijardi eura, a tomu su najviše pridonijeli rastući prihodi od usluga prijevoza i ostalih usluga, dok su prihodi od turističkih usluga nešto slabiji nego u 2009. godini.

Tako su prihodi na podračunu putovanja, odnosno prihodi od turizma u prošloj godini iznosili 6,23 milijarde eura, što je za 142,9 milijuna eura ili za 2,2 posto manje nego 2009. Iako je prošle godine zabilježen rast fizičkih pokazatelja u turizmu, odnosno rast i dolazaka i noćenja turista, prihodi su, kako su još ranije objašnjavali analitičari HNB-a, niži zbog slabije prosječne potrošnje inozemnih turista.

Uz rashode na podračunu putovanja u iznosu od 629,2 milijuna eura, na tom je podračunu zabilježen suficit u iznosu 5,6 milijardi eura, što je smanjenje za 0,8 posto.

Višak na podračuna usluga prijevoza u prošloj je godini porastao za 21 posto, na 308,6 milijuna eura, dok je istodobno deficit kod ostalih usluga smanjen za 51,5 posto, na 113,9 milijuna eura.

Po podacima središnje banke, prošle je godine zabilježen i pad manjka na računu dohotka i to za 11,8 posto, na 1,6 milijardi eura, dok je višak na računu tekućih transfera u odnosu na 2009. godinu porastao za 6,5 posto, na 1,1 milijardu eura.

Izvoz kao opredjeljenje ili nevolja?

Hrvatska dvadeset godina izgrađuje ekonomiju koja u tranziciji favorizira uvoz, trgovinu i financijske usluge, a od održivih grana ovdašnjeg gospodarstva tepa se jedino turizmu.

Hrvatska je dezindustrijalizirana zemlja. Bez industrije, i poljoprivrede i ribarstva, mogućnosti uvoza svedene su na malu mjeru. Hrvatska, dakle, nema podlogu na kojoj bi mogli računati na trajan i snažan rast izvoza. Razina ulaganja vidljiva na svakom koraku u zemlji pa i u Zadru počiva prije svega na razmahu prodaje i kupnje zemljišta prvenstveno u svrhu gradnje stambeno poslovnih objekata i trgovinskih centara. U Zadru je najveći projekt privatnog kapitala bilo otvaranje SuperNove, odnosno najvećeg trgovinskog centra, završetak kompleksa zgrada na TIZU-u, odnosno završetak i nastavak gradnje na Višnjiku smjerom prema Bagatu... Tome se dijelom u nekretninskom izrazitije nego turističkom može dodati kompleks PS IMMO - izgradnja vila i apartmana u predjelu Punta Skale. Tek potom dolazi ulaganje u Punta Skalu s kojim će Zadarska županija uz ostalo dobiti hotel sa pet zvjezdica ovog ljeta nakon lanjskog otvaranja hotela sa četiri zvjezdice. Bitna industrijska ulaganja na neki su način završila otvaranjem objekta Ostree u poslovnoj zoni Stankovci. Analitika to potvrđuje jer vrijednost osnovnih sredstava (brodova) Tankerske plovidbe, koja je iznimka iz ovog, znatno prelazi ukupnu negrađevinsku vrijednost svih sredstava ovdašnje industrije. I budimo pošteni pa tome dodajmo jednu važnu, ali javnu investiciju - Trajektni terminal, odnosno Novu luku Gaženicu. Dakle, investicije koje bi mogle dovesti do rasta proizvodnje i zaposlenosti gotovo se mogu svesti na - sadnje novih maslinika i vinograda koji će ipak dovesti do neke prerađivačke aktivnosti. I tu se smijemo zavaravati jer golemi dio posla odrađuju zaljubljenici i hobisti.

Iz toga se da zaključiti da su rezerve porasta robnog izvoza vrlo tanke. I sadašnji rast prije svega je izraz nevolje, a ne opredjeljenja i smišljenih politika. Naime, mnoštvo tvrtki našlo se u situaciji da je domaće tržište "presahlo" i mora tražiti izlaz u plasmanu na strana makar i s nižim cijenama.

Hrvatske brojke nezaposlenosti kazuju da je korpus raspoloživog novca u stanovništva smanjen. Nakon kreditnog "booma" koji je trajao od rata građani više nisu u stanju daljnjeg zaduživanja, a sve je više do pred koju godinu neupitne discipline građana u vraćanju kredita prešlo u - rizične plasmane. Banke koje su s građanima guštale raditi ne snoseći gotovo nikakav rizik moraju tražiti prostor plasmana među tvrtkama (za sad izrazitije velikima).

"Dobitak" iz nevolje pretvoriti u trajnu politiku

Istovremeno postoje podaci o velikim štednjama građana (mahom u eurima). Naravno da nije riječ o prosječnim građanima, ali štednja postoji. No postoji i pokazatelj da se ne plasira k proizvodnji, poduzetničkim potezima pa niti snažnijoj potrošnji. Dakle, i oni koji imaju novac ne usmjeravaju ga već čekaju. Vjerojatno da prestanemo biti na glasu kao zemlja u kojoj se - ništa ne isplati.

Paradoksalno je što smo u najgorim gospodarsko-socijalnim prilikama u najboljim rezultatima izvoza i najboljoj platnoj bilanci. I ostaje strah da čim se, dajbože, stvari promjene na bolje, možemo očekivati suprotnu tendenciju - pad izvoza, rast uvoza i urušavanje platne bilance. Sadašnje dobre tendencije nikle iz nevolje traže hitno ekonomsku i svaku drugu politiku koja će ih učiniti trajnima i temeljnim opredjeljenjem zemlje. Ulaganje u realni sektor gospodarstva, ne odbacujući niti trgovinu, nekretnine, graditeljstvo, turizam, nasušna su potreba.

 POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM 61,7 POSTO

Hrvatski robni izvoz u prva dva mjeseca ove godine iznosio je 9,11 milijardi kuna, što je 3,9 posto više nego u prva dva prošlogodišnja mjeseca, dok uvoz bio 14,78 milijardi kuna ili 0,5 posto veći, a pokrivenost uvoza izvozom je 61,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Dakle pozitivna tendencija se nastavlja. Zadarske podatke još nemamo no zanimljivo je da pod stavkom ribarstrvo stoji rast izvoza od 170 posto?! Očekujemo pokazatelje koji će to protumačiti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno