Hrvatska ima bogatu jezičnu tradiciju

Postavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu, te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda – Stjepan Rendulić

U prostorijama biogradskog Zavičajnog muzeja otvorena je izložba o hrvatskom jeziku i pismu. Izložbu pod nazivom “Jezik govorimo – Pismo pišemo” osmislili su autori Verica Kovač i Stjepan Rendulić, oboje zaljubljenici u glagoljicu, a koju i na ovaj način nastoje otrgnuti od zaborava. Naime, njihova suradnja rezultirala je zajedničkom izložbom kroz koju se nastoji povratiti stari sjaj ovog vrijednog pisma, ali i pokazati da ono i danas može biti upotrebljivo u svakodnevnoj primjeni. Tako su u dijelu izložbe o hrvatskom jeziku predstavljene knjige iz knjižnice bibliotekara i kolekcionara Stjepana Rendulića,dok su u drugom djelu izloženi uraci u glagoljici iz umjetničke radionice slikarice i keramičarke Verice Kovač.
Kolijevka glagoljice
Otvarajući ovu izložbu ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja Draženko Samardžić kazao je kako mu je posebno drago što je ova izložba postavljena u muzeju, jer ona pridonosi promociji ne samo glagoljice kao vrijedne kulturne baštine, već i ovog područja, točnije čitave Zadarske županije, koja je poznata kao kolijevka glagoljice.
– Postavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu, te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda. Tako su, primjerice, među brojnim izlošcima vidljivi i vrijedni primjerci rječnika hrvatskog jezika, ili rječnici koji su u jezičnoj prošlosti bilježili riječi prema tadašnjim nazivima jezika na današnjem hrvatskom tlu. Ova bogata zbirka publikacija, pretisaka i izvornika, a koja od prve hrvatske tiskane knjige, Glagoljskog misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527., od Bartola Kašića, i prve gramatike iz 1604.godine, do najnovijih izdanja o hrvatskom jeziku, svjedoči o bogatoj jezičnoj tradiciji i razvoju hrvatskog jezika, kazao nam je Stjepan Rendulić, napomenuvši kako je skupljanje knjiga za njega jednako udisanju zraka, življenju. To je naprosto potreba i ljubav kroz koju se on kao osoba može najbolje iskazati, kazao nam je Stjepan, koji se sakupljanjem počeo baviti još kao student, a kolika je ta ljubav kod bibliofila poput njega najbolje govori podatak da danas u svojoj kućnoj knjižnici ima više od 4.000 svezaka, a među kojima posebno ističe beletristička izdanja, pojedine skupine publikacija koja odražavaju njegove posebne interese-hrvatski jezik, hrvatska povijest, religija, sociologija, ljekovito bilje i sl. Drugi dio izložbe i prostora u biogradskom muzeju zauzimaju radovi slikarice i keramičarke Verice Kovač.
Opsesija glagojicom
– Glagoljica je jedna od mojih velikih ljubavi, gotovo opsesija. Član sam Društva prijatelja glagoljice, te na taj način nastojim doprinijeti njezinoj većoj afirmaciji, kazala je Kovač. Na ovoj izložbi autorica je predstavila glagoljaška slova-skulpture, visine 20 cm, u živopisnim bojama, te sva u paru. Kako smatra da glagoljicu treba osuvremeniti i primijeniti na suvremeni tekst, sama je glagoljicom ispisala veći dio stihova Dobriše Cesarića, što je i privuklo posebnu pozornost posjetitelja ove izložbe. Nakon predstavljanja autora i njihova rada, povela se i rasprava o toj temi, te je tako ukazano i na bogatu glagoljašku prošlost na otocima Zadarske županije. Jedan od primjera je i takozvani Tkonski zbornik, staro izdanje koje je načelnik općine Tkon Danijel Katičin poklonio priređivačima ove izložbe. Riječ je o zborniku koji je nađen u Tkonu, a predstavlja najstariju zbirku hrvatske beletristike, koju su benediktinci priredili prije više od 500 godina.