Križ – izvor spasenja

Vjernici i svećenici su nakon obreda sudjelovali u procesiji s križem, središtem grada, Širokom ulicom, Narodnim trgom, Ulicom Elizabete Kotromanić do crkve sv. Šime. Za vrijeme procesije u čast Krista koji je svojom mukom i smrću pobijedio našu smrt, tamu i grijeh pjevali su se prijekori “Puče moj, što učinih tebi”

Službu Muke Gospodnje na Veliki petak u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Otpjevana je Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu. Potom je uslijedio obred ljubljenja križa. Vjernici i svećenici su nakon obreda sudjelovali u procesiji s križem, središtem grada, Širokom ulicom, Narodnim trgom, Ulicom Elizabete Kotromanić do crkve sv. Šime. Za vrijeme procesije u čast Krista koji je svojom mukom i smrću pobijedio našu smrt, tamu i grijeh pjevali su se prijekori “Puče moj, što učinih tebi”.
– Obredi Velikog petka puni su simbolike otajstva, tajanstvenosti, šutnje. Započeli smo u tišini i prostraciji, kazao je mons. Puljić pojasnivši zatim obrede Velikog petka.
– Svjesni da je križ izvor spasenja i da nas je Isus po njemu spasio i otkupio, s vjerom pristupamo i ljubimo sveti križ. To je sveti i dragi običaj kojim ispovijedamo vjeru u Krista raspetoga čijom mukom, smrću i uskrsnućem, i mi smo spašeni. Treći i zadnji dio ove liturgije je sveta pričest kojom primamo Isusa koji je sebe ostavio nama kao našu popudbinu. Hranimo se njegovim tijelom kako bismo u ovome životu mogli s njime zajedno supatiti i sve nevolje ovoga života s njegovom pomoći nadvladati, naveo je zadarski nadbiskup.
Kako razumjeti izdajnički poljubac
– U ovoj korizmi smo obavljali rado pobožnost Križnog puta i s vjerom svaki put stojeći pred njegovim postajama izgovarali smo: “Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo te jer si svojim svetim križem svijet otkupio.” Isusov proces se i danas odvija. U Isusovo vrijeme kao i u sva vremena prije i poslije njega, ljudi su se u svrhu pokoravanja drugih i osuđivanja, služili dvjema uhodanim vještinama, a to je nasilje kojim su izazivali strah i lažima kojima se prikrivalo nasilje. To je vještina zavodnika ljudskog roda otpočetka. Ona je jednako primjenjivana i na Istoku i na Zapadu, u zemljama povijesnog kršćansva, kao i u zemljama poganstva. Zbog toga misterij zla ne može se shvatiti samo ljudskim umom. Potrebno ga je staviti u kontekst Isusova procesa, osude i smrti. Kako inače razumjeti dramu Isusova križnog puta. Kako razumjeti izdajnički poljubac njegovog učenika i apostola Jude? Kako shvatiti Petrovo odreknuće u zoru Velikog petka pred običnom sluškinjom, ne jedanput, nego tri puta? Kako razumjeti čudnu koaliciju koja je nastala toga dana između Židova Heroda i Rimljanina Pilata koji se inače nisu ni pozdravljali ni podnosili, upitao je mons. Puljić.
Misterij i tajna
– U jednom su se složili, u tome da Isusa Krista treba ukloniti s pozornice svijeta. Premda nisu našli na njemu nikakve krivice, članovi velikog vijeća i okupljena svjetina tražili su od stranca Pilata da ga pogubi. I nađoše se zajedno predstavnici Izabranog narod s predstavnikom okupatorske rimske uprave i dogovoriše se Isusa osuditi, ni kriva ni dužna. U svemu im je pomagala izbezumljena svjetina koja je prije koji dan kliktala: “Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!” Nekoliko dana kasnije u ovom prežalosnom procesu viče: “Raspni ga, raspni.” To je misterij i tajna koju nikako nije lako shvatiti i zbog toga padamo na koljena i ostajemo u šutnji, jer nemamo odgovora, osim vjere u Isusa raspetoga. Ne shvaćamo kako su njegovi apostoli mogli napustiti Učitelja s kojim su tri godine hodali, jeli, razgovarali i planirali. Utješna je činjenica da se u ovom Isusovom procesu kojeg ljudskim umom ne možemo shvatiti, našlo i pozitivnih uloga. Bilo je ljudi koji su htjeli biti blizu i pomoći napaćenom Isusu. Šimun Cirenac mu pomaže nositi križ, Veronika mu briše znojno i krvavo čelo, žene jeruzalemske ga sažalijevaju, apostol Ivan i nekoliko pobožnih žena prate ga do Kalvarije, riječi su nadbiskupa Puljića.

 HIMAN VELIKOG PETKA

 “Križu sveti, stablo svako, zavidi ti čarni sjaj. S takvim lišćem, cvijetom, plodom nikoji ga nema gaj: Slatko drvo, slatki čavli nose teret slatki taj. Samo ti si bilo vrijedno žrtvu svijeta nositi, postat lađom što će k luci potopljene voziti, koju svu će Jaganjčeva sveta krv orositi”, himan je Velikog petka.

 ISUSOV PROCES – DOGAĐAJ KOJI TRAJE

Isusov proces je povijesni događaj opisan u detaljima na stranicama Svetog pisma. No taj proces je nešto više, on je zapravo povijesna konstanta koja se ponavlja. On je proces koji traje. I mi smo u njemu i aktivni i pasivni sudionici. Blago nama ako se nađemo u ulogama s pozitivnim obilježjima. I to je ono što ova liturgija želi u nama pobuditi. To jest, želi pobuditi nakanu i želju – uvijek biti blizu Isusa da mu pomognemo u braći koja pate, u svim onima koji trpe, koji su progonjeni i otpisani, da otkrijemo njegovo patničko lice na licima brata koji pati i trpi, rekao je mons. Želimir Puljić. Uputio je na zasluge muke i smrti Isusa Krista te na neizmjernu vrijednost Kristova križa i njegove krvi, koji su zalog našega vječnog spasenja u nebu, a u ovoj suznoj dolini utjeha i snaga.