Don Tomislav Končurat: Bez Uskrsa utopili bismo se u besmislu življenja

Najstariji i najveći kršćanski blagdan Uskrs, spomen uskrsnuća Isusa Krista kao temelja kršćanske vjere, i ove godine protekao je u pandemijskim uvjetima, doduše znatno blažim. Pandemija je promijenila život pa i slavljenje Uskrsa.
– Besmisleno je živjeti bez Uskrsa, što će nam Veliki petak i Velika subota ako nema Uskrsa. Bez Uskrsa utopili bismo se u besmislu življenja. Teško možemo zamisliti kako bi izgledala povijest čovječanstva bez vjere u Boga, Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, kazao je don Tomislav Končurat na uskrsnom misnom slavlju u crkvi sv. Ivana Krstitelja, zajedničkoj crkvi Gorice i Raštana Gornjih.

Dan čovjeka, dan vječne nade
Končurat, župnik Gorice, Raštana i Glavice, predvodio je obrede i u crkvi sv. Ivana Krstitelja – Glavosijeka u Raštanima Donjim.
– Uskrs je dan čovjeka, to je dan vječne nade, dan nove povijesti čovječanstva. Snaga tajnovite Muke, Smrti i Uskrsnuća je središte i ishodište svega vjerovanja, nadanja, našeg mira i radosti u Gospodinu. Nedjelja Gospodinova uskrsnuća je njegova pobjeda nad smrću i grijehom. Ta je istina temelj naše vjere, poručio je don Tomislav.
I vjerski obredi u Vazmenom trodnevlju održani su u izmijenjenom obliku. Na Veliki četvrtak nije bilo obreda pranja nogu, na Veliki petak ljubljenja križa i procesije s križem. Na misama, uz preporučeni razmak, maske i dezinfekciju ruku, ograničeni broj vjernika.

Bez procesije, ali s bibinjskim krštenjima
Zbog epidemioloških mjera nije održana jedna od najljepših procesija za Veliki petak u Zadarskoj nadbiskupiji i šire, procesija s križem u Biogradu na Moru uz pjevanje prijekora »Puče moj, što učinih tebi…«. Nije se održala ni u Pakoštanima, Sukošanu i drugdje.
Nije održana ni jedna od najpoznatijih procesija s križem u Hrvatskoj, veličanstvena procesija Velikog petka u Bibinjama. Tradicionalna procesija s križem, poznata i kao vatrena procesija kreće od crkve Velike Gospe do crkve sv. Roka uz osvjetljenje vatrenih luči, a u uvali Taline (Jaz) svjetlosni spektakl od luči i veliki osvijetljeni križ. Zato je župnik don Zdenko Milić na Veliku subotu imao dva krštenja.

Domaća jela i slastice
Zbog epidemioloških mjera obredi su održavani i na otvorenom, poput klanjanja križu i blagoslova hrane.
Crkvene obrede u Bibinjama je predvodio don Zdenko Milić, u Sikovu i Sv. Filip i Jakovu don Dario Matak, u Sv. Petru i Turnju don Josip Lisica, u biogradskoj stolnoj crkvi sv. Stošije don Ivan Jordan, a u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Kosi-Torovima don Nikola Tokić. U Sukošanu i Debeljaku don Tomislav Kelava, itd.
Vrijeme Uskrsa je i vrijeme bogatih stolova, domaćih jela i slastica, ali i slavlja u krugu obitelji. Domaće delicije poput janjetine, kuhane šunke, uskrsne pogače i uskrsnih jaja te mlade kapulice i crnog vina, tek su dio onoga što žitelji ovog kraja pripreme za blagdan.

​Pandroba, uskrsni ručak
Na tradicionalnom obredu blagoslova jela u debeljačkoj crkvi Uznesenja BDM, u Debeljaku koji broji 950 stanovnika, don Domogoj je blagoslovio točno 232 košarice s pogačama, jajima, solju, mladom kapulom, janjetinom, crnim vinom.
– Za uskrsni ručak bi se pripremala »pandroba«, kokoš, pivac ili janje punjeno kruhom, jajima, slaninom i kapulicom ljutikom, objašnjava Danica Smolić Ročak, zaljubljenica u narodno stvaralaštvo, tradiciju i baštinu.
Jedna od najdražih igara djece i mladeži bilo je tucanje obojenim jajima.
– Pobjednik bi bio onaj kojemu je pošlo za rukom razbiti najviše jaja drugima i za nagradu ih odnijeti kući, prisjeća se baka Danica.

Škrguća, povratak ili ne
Do prije 30-ak godina na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, u Sukošanu zamukla zvona zamjenjivala su drvena »škrguća« ili čegrtaljka kojom bi se »škrgućalo«, kako za obrede u crkvi tako i za procesiju s križem kroz selo na Veliki petak. Drvena »škrguća« kada bi se vrtjela, proizvodila bi zvuk koji je podsjećao na škripanje Isusovih zuba u njegovoj muci.
»Škrguća« bi se pripremala danima prije Velikog tjedna. Bilo je pravih majstora od »škrguća«, a najveći je bio pokojni Mile Vezilj Lota. Napravio ih je oko tisuću svih veličina, nije bilo kuće u Sukošanu u kojima je nije bilo. I za ovaj Veliki petak bilo je nekoliko »škrguća« kako bi potaknuli povratak tradicije.

Vazmeno bdjenje do 22 sata
Vazmeno bdjenje je središte cijele liturgijske godine i vrhunac Velikog tjedna. Bogatstvo obreda Velike subote i snažna uskrsna poruka ne može ostaviti ravnodušnima ljude izmučene beznađem i lažnim vrijednostima. Zaista je bilo dojmljivo u župnoj crkvi sv. Ivana na biogradskoj Kosi-Torovima. Bdjenje je predvodio župnik don Nikola Tokić. Obred blagoslova jela održao se rano na Uskrs.