Kaos u Ateni – zapaljena banka, tri osobe poginule

Tri su osobe poginule, a četiri ostale zarobljene kada je Molotovljev koktel bačen na banku u središtu Atene. Prosvjednici su palili automobile, razbijali izloge trgovina i banaka, policiju gađali Molotovljevim koktelima…
Policijske sirene i zrak ispunjen suzavcem punili su ulice oko grčkog parlamenta u srijedu nakon što su prosvjedi protiv najavljenih oštrih mjera štednje socijalističke vlade postali nasilni, a potom i smrtonosni.
Tri su osobe poginule, a četiri ostale zarobljene kada je Molotovljev koktel bačen na banku u središtu Atene, objavili su vatrogasci. Žrtve, dvije žene i muškarac, bili su djelatnici banke. Uz zgradu banke zapaljene su još dvije zgrade.
Stotine prosvjednika policijske su snage gađale Molotovljevim koktelima, kamenjem i bocama, a policija je na napade odgovorila suzavcem. Širom Atene prosvjednici su palili automobile, razbijali izloge trgovina i banaka, palili kontejnere sa smećem i pokušali zauzeti zgradu parlamenta. Mladi prosvjednici uzvikivali su “Ubojice” i “Zapalite parlament” kao znak općeg javnog nezadovoljstva na plan vlade.
Prosvjednici, njih nekoliko desetaka tisuća, koji su izašli na ulice na poziv najvećih grčkih sindikata, gnjevni su na najavljene mjere štednje i povećanje poreza kako bi Grčka vratila zajam od 110 milijardi eura. Grčki parlament će o najavljenim mjerama glasati krajem tjedna.
Izvan parlamenta, skupina prosvjednika na stepenicama zgrade parlamenta zahtijevala je da pred njih dođu zastupnici, članovi parlamentarnog odbora za ekonomiju koji su razmatrali mjere štednje, nazivajući ih “kradljicima”. Specijalne policijske snage otjerale su ih natrag na ulicu, no odmah do parlamenta druge su skupine zapalile zgrade, uključujući i porezni ured.
Grčki prosvjednici su svoj bijes usmjerili protiv simbola kapitalizma, no jučerašnja smrt nedužnih ljudi svakako će promijeniti smisao štrajka i pojačati pritisak na premijera Georgea Papandreua koji je govorio o potrebi “velikih žrtvovanja”. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju rastući bijes među građanstvom koje osjeća da mora plaćati danak krizi dok raširena utaja poreza i korupcija prolazi nekažnjeno.
Posljednji, dvodnevni štrajk treći je koji pogađa Grčku posljednjih mjeseci.
U međuvremenu, njemački je parlament, Bundestag, započeo sjednicu na kojoj će odlučiti o odobravanju pomoći Grčkoj koja je, kako je istaknula njemačka kancelarka Angela Merkel, u “interesu Europe i Njemačke”. “Radi se o budućnosti Europe i budućnosti Njemačke u Europi”, izjavila je njemačka kancelarka, dodavši kako “cijela Europa gleda u pravcu Njemačke”. Berlin bi ove godine trebao Grčkoj isplatiti gotovo 8 i pol milijarda eura u okviru zajedničkog programa pomoći EU-a i MMF-a.
Zbog trećeg zajedničkog štrajka javnog i privatnog sektora u ovoj godini, jučer je u Grčkoj vladala potpuna blokada zračnog, kopnenog i pomorskog prometa. Letovi za i iz Grčke obustavljeni su u ponoć, a vlakovi i trajekti nisu vozili. Škole, bolnice i mnogi uredi ostali su zatvoreni, a štrajkali su i novinari.
Dio prosvjednika željeznim je polugama razbijao izloge i automobile, a zapaljeno je i jedno vatrogasno vozilo.
Strane vlade i investitori s velikom zabrinutošću promatraju situaciju u Grčkoj, a mnogi su šokirani nasilnim prosvjedima.
Čelnici grčkih sindikata smatraju da će najavljene mjere štednje najviše pogoditi siromašan sloj stanovništva.
Nasilni prosvjedi zabilježeni su i u Solunu, na sjeveru zemlje, gdje su mladi prosvjednici kamenjem razbijali izloge trgovina i banaka.
Po nekim procjenama jučer je na prosvjedima u Ateni sudjelovalo oko 60 tisuća ljudi, dok službene brojke spominju 25 tisuća prosvjednika.
 

Ugrožena eurozona

Postoji ozbiljna prijetnja da se grčki problemi preliju u druge dijelove eurozone, kazao je u srijedu član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Axel Weber. Weber, koji je na čelu njemačke središnje banke Bundesbank, kazao je pred njemačkim parlamentarcima da je opravdan njemački doprinos grčkom paketu pomoći vrijednom 110 milijardi eura. Sličnu zabrinutost iskazao je i čelnik MMF-a Dominique Strauss-Kahn, koji je izjavio za list Le Parisien da postoji rizik širenja grčke dužničke krize na ostatak Europe, ali i da ne postoji stvarna prijetnja za velike zemlje poput Francuske i Njemačke. Finski ministar financija danas je izjavio da još uvijek postoji rizik širenja grčkih financijskih problema na Španjolsku ili Portugal.