Rohatinski upozorio na prijetnju inflacije

Došlo je do ubrzanja inflacije, godišnja vrijednost u 2011. mogla bi biti 2,1 posto, dok je lani bila 1,1 posto. Oporavak ekonomije bit će dug i spor “za što smo si i sami krivi”

Guverner  HNB-a Željko Rohatinski  jučer je na konferenciji Tržišta  novca u Opatiji upozorio na  mogući povratak inflacije te  na činjenicu da i EU kao  jedan od većih rizika zemlje  procjenjuje visoku deviznu  izloženost pa stoga ohrabruje  HNB i Vladu na  smanjenje  upotrebe valutne klauzule u  depozitima i kreditima. O  eventualnom ukidanju valutne klauzule HNB je, kaže  Rohatinski, sve rekao, ali to je  pitanje zapravo regulirano  dvama člancima u Zakonu o  obveznim odnosima, te de  facto i nije u ingerenciji  HNB-a, kaže guverner. Ponovio je i da će oporavak  ekonomije biti dug i spor, “a  za mnogo toga smo si sami”.  Što se inflacije tiče, došlo je  do njenog ubrzanja, pa bi  prosječna godišnja inflacija u  2011, mogla biti 2,1 posto,  dok je lani bila 1,1 posto. “Ne  čini se puno, ako tako i ostane”, veli Rohatinski, dodajući da se inflacija opet, kao i  2008., javlja zbog rastućih cijena hrane i tekućih goriva na  inozemnom tržištu, ali se, veli,  izbjegava rasprava o koncesijama na domaću naftu i problemima u sustavu subvencija  poljoprivredi. Točnije, niti jedan od tih faktora se ne koristi u svrhu kontroliranja cijena.
Novčane injekcije
– Nakon prvog udara krize  krenule su rasprave o poticanju gospodarstva kombiniranim djelovanjem monetarnih i fiskalnih mjera. Upravo je to u srpnju 2009. bio  predmet razgovora s predsjednicom Vlade. Tada sam  izrazio spremnost na značajno otpuštanje rezervi banaka,  čak i uz rizik gubitka dijela  deviznih rezervi. No, iznio  sam tada i ocjenu o previsokom fiskalnom deficitu i  neracionalnoj strukturi rashoda. Projekcija je bila da se  kombiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike oslobodi financijski potencijal  od oko 2 milijarde eura koje  bi se na različite načine usmjerile prema gospodarstvu.  Taj sastanak nije završio nikakvim čvrstim zaključkom,  ali su karte otvoreno stavljene  na stol. No, rebalans koji je  uslijedio za 2009. i novi proračun za 2010. pokazali su da  fiskalna pozicija nije bitno izmijenjena u odnosu na dotadašnje stanje, opisao je guverner.
I u takvim uvjetima HNB je  odlučio dio rezervi osloboditi  bezuvjetno, međutim, objasnio je Rohatinski, kako su  novčane injekcije dane u uvjetima kada ništa drugo nije  bitnije izmijenjeno, posljedica  je bila rast loših kredita za 51  posto u 2010., rast kreditnog  rizika, onemogućeno je daljnje smanjenje kamata, što je  utjecalo na usporavanje kreditiranja, a onda i na promjene u sferi štednje: devizni  depoziti narasli su za 9 posto,  a kunski pali za 11 posto.  Kunskih je depozita sada tako  30 posto manje nego početkom krize.
Što je bilo, bilo je
– Naravno, sve što se zbivalo  utjecalo je na to da je ponovno porasla valutna supstitucija, kao ono protiv čega  smo se borili, i to uspješno,  prije izbijanja krize. Udio deviznih depozita ponovno je  skočio s prijekriznih 70-ak na  sadašnjih 81 posto. Sve to  onda otvara i pitanje valutne  usklađenosti aktive i pasive  banaka. Nakon drastičnog pada BDP-a u 2009., sada smo u  fazi stagnacije, a je li to plus ili  minus pola posto, nije bitno.  Zabrinjava daljnji pad industrijske proizvodnje, a građevinarstvo je u dubokoj depresiji.  Dobro je što raste izvoz, no  nije dovoljno, opisao je Rohatinski. U kontekstu nemogućnosti postizanja dogovora  s fiskalnom vlašću svo ovo  vrijeme guverner je podsjetio  i da je i krajem prošle godine  HNB procijenio da je potrebno opet ubaciti novu likvidnost u sustav.
– Imajući na umu ranija  iskustva, kao prva mogućnost  iskristalizirale su se operacije  na otvorenom tržištu na osnovi državnih obveznica. To  sam oprezno najavio lani u  listopadu, ali se nakon usvajanja državnog proračuna  za 2011. i od toga moralo  odustati. Onda smo prešli na  drugu mjeru, smanjenje minimalno potrebnih deviznih  potraživanja, zaklkjučio je  Rohatinski. 
– Što je bilo, bilo je, kazala  je ministrica financija Martina Dalić, govoreći o dosadašnjem vođenju fiskalne  politike. Istaknula je kako je  najvažnija lekcija koju bi hrvatska fiskalna politika trebala izvući da se štedjeti mora  tijekom dobrih vremena kako  bi se moglo trošiti tijekom  najveće krize. Rekla je i da se  hrvatska fiskalna politika nije  odrekla aktivne potpore gospodarskom oporavku, a donošenjem fiskalnih zakona  Hrvatska je pokazala da postoji spremnost prihvaćanja  tih lekcija, kazala je Dalić.
 

Nepovoljan rejting

Prema stavovima Europske komisije i ECB-a, ističu se četiri pitanja: uz  porast inflacije, koja zahtijeva poseban oprez, smatra se da je vanjska  ranjivost zemlje i povećana. Treće, smatra se da je fiskalna konsolidacija  temeljni preduvjet za održivi rast jer bi deficiti u 2010. i 2011. za  posljedicu mogli imati neodrživost javnog duga. Četvrto, želi se ohrabriti  HNB i ostala tijela vlasti da nastave napore na smanjenju upotrebe  valutne klauzule jer povećava rizike i onemogućuje upotrebu tečaja kao  sredstva prilagodbe. Takve ocjene, ističe guverner, ne treba podcijenjivati posebno u kontekstu da potrebe inofinanciranja u ovoj godini  iznose 18 milijardi eura ili oko 40 posto BDP-a. Nepovoljan rejting zemlje  može znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu.