Za četiri godine bajadera "s okusom" Zadarske županije

Slika korisnika admin
bajam
Ivan JAMIČIĆ
U Ravnim kotarima zasađeno je ukupno 10.000 sadnica na otprilike tridesetak hektara zemlje

Prije dvije godine na području Ravnih kotara započeo je projekt kooperantske suradnje pri uzgoju  badema, a za potrebe proizvodnje Kraševe poznate delicije "Bajadere".

Naime, ta je zagrebačka tvrtka badem uvozila iz Kalifornije i to 260 tona godišnje. Kalifornijski badem je specifičan  po tome što je sladak, tako da  ga u Krašu moraju zagorčiti,  vjerojatno s gorkim bademom.  Stoga je tvrtka Kraš na području Ravnih kotara 2009. godine započela sa sadnjom badema na području Zadarske  županije. Zemlja na kojoj se  sadio badem vlasništvo je domicilnog stanovništva koje je  bilo zainteresirano za  uključivanje u projekt. Sadnice  po povoljnim uvjetima osigurao je Kraš. Dio sadnica je uzgojen u rasadniku u Osijeku, a  dio cijepljenjem plemke na terenu. Prema prethodno  izrađenoj studiji, zasađeno je  ukupno 10.000 sadnica na otprilike tridesetak hekatra zemlje.

Stanovništvo s područja Bukovice, iz Benkovca, Nadina,  Bibinja, Sukošana i Škabrnje  uključilo se u ovaj projekt te im  je podijeljeno oko 5.000 sadnica. Također je znatan broj  Srba povratnika pokazao interes za uzgoj badema.

Kakvo je stanje danas sa sadnicama badema nakon dvije  godine od kad su posađene,  doznajemo od direktora Poljoprivredne zadruge Škabrnja  Marka Ivkovića.

- Pojedine posađene sadnice  osušile su se tako da je to dosta  pogodilo uzgajivače misleći da  su prevareni. No u prosincu  prošle godine podijeljeno je  2.000 sadnica koje su odmah  bile posađene na još 5 hektara  na području cijele županije,  priča Ivković.

Brigu o bademima vode kooperanti koji su potpisali ugovor  s tvrtkom Kraš te odgovaraju za  njega. No uzgajivači imaju problem s bakterijom Moniliom  laxom koja je uzročnik truleži  ploda, a također izaziva sušenje  mladica u cvatnji.

- Donirane sadnice polutvrde su europske sorte fra giulio  grande. Prva berba planirana je  za otprilike četiri godine. Naime, stablu badema potrebno je  6 do 7 godina da dade prvi urod.  Po stablu badema može se  ubrati od 25 do 30 kilograma.  To bi značilo da bismo, kad  krene berba, mogli ubrati od  150 do 200 tona, kazuje Ivković.

 Zanimljivo je navesti da je i  prije rata u Škabrnji postojao  bajamik što govori u prilog da  ovo područje ima dugu tradiciju uzgoja badema. Prije Domovinskog rata postojao je bajamik koji se prostirao na 50  hektara, ali je bio zapaljen i  uništen. No iz devastiranih stabala nikle su mladice badema.

Zašto se u projekt kooperantske suradnje pri uzgoju badema odazvao veliki broj žitelja  Ravnih kotara, Ivković smatra  da je razlog tome što badem  nije zahtijevna kultura kao što  su jabuka i breskva. Otporna je  na niske temperature, ne zahtijeva duboko tlo i ne traži puno  vode. Prilagodljiva je voćka na  slabije plodnu i plitku zemlju te  se može saditi u kršu.

- Zanimljivo je da se badem  može duže vrijeme brati, dok se  marašku mora pobrati u roku  od jednog do dva dana. Osim  toga, otkupna cijena badema je  veća od maraške, kaže Ivković,  dodajući da je uzgajivače privuklo to što imaju za koga  proizvoditi bademe.

Za četiri godine moći će se  uživati u bajaderama "s okusom" Zadarske županije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno