Nijedan učenik s teškoćama u razvoju ne smije se osjećati isključeno

Nastavno i stručno osoblje Osnovne škole Bartul Kašić iz Zadra sprema se za provedbu Erasmus projekta KA1 za mobilnost učitelja. Iako je osoblje škole projekt počelo planirati prije početka pandemije, unatoč svim problemima i poteškoćama, uspjeli su osigurati realizaciju projekta. O projektu, te nastavnim aktivnostima u vremenu pandemije smo razgovarali s Elzom Nadarević – Baričić, Dušankom Dujić, te Natalijom Zvelf, koja je koordinatorica projekta.

Osuvremenjivanje nastavnih aktivnosti
– Željeli smo da u provedbu ovog projekta, koji za cilj ima osuvremenjivanje nastavnih aktivnosti za djecu s poteškoćama u razvoju i učenju, bude uključen što veći broj učitelja i stručnih djelatnika, koje radi s djecom. Uključenje djece s teškoćama u nastavne i društvene procese je realna potreba u školi kao što je naša, koju zajedno s područnim školama, pohađa više od tisuću učenika. Tematika rada s djecom s teškoćama u razvoju uključuje koordinirani rad svih zaposlenika škole, objašnjava Nadarević – Baričić dodajući kako je motiv za uključenje u takav projekt povećana potreba da se djeci s teškoćama pruži mogućnost za potpunu i kvalitetnu inkuziju među vršnjake.
– Mi učitelji smo se našli u situaciji da nismo dovoljno educirani za rad s djecom s teškoćama, koja su naša odgovornost tijekom školskog dana. Problem je raditi i s darovitom djecom. Tema i materijala za rad s djecom s teškoćama nikada nije dovoljno. Imamo velikih poteškoća u situaciji kada nastavni plan za dijete s teškoćama zahtijeva rad jedan na jedan, a u razredu istovremeno boravi 20-ak druge djece, koja također trebaju pozornost nastavnika, pojašnjava Nadarević – Baričić.

Kvalitetan vršnjački odnos
Osim projekta koji se bavi mobilnošću nastavnog i stručno – pedagoškog osoblja, škola je sudjelovala u provedbi projekata koji se bave unaprjeđenjem nastave za darovitu djecu, te modelima za poboljšanje pismenosti kod djece.
– Raniji projekti, koje smo provodili, ZadarZaDar, za rad s darovitom djecom i InovA@skola projekt za unaprjeđenje pismenosti, financirani su iz Europskog socijalnog fonda. Kolegica Elza i ja ideju za uključenje u projekt dobile smo kada smo prošle godine bile na konferenciji u Zagrebu. Prošle školske godine imali smo 78 učenika, koji su od nadležnih državnih institucija dobili rješenje o primjerenom obliku školovanja. Došli smo do zaključka da je potrebno usvojiti nove pristupe i metode kako bi se djeca s teškoćama u razvoju kvalitetno uključila u nastavne i društvene procese, objašnjava Zvelf, te nastavlja kako je imperativ raditi na kvalitetnom vršnjačkom odnosu, kako djeca ne bi bila isključena iz svakodnevnog druženja s vršnjacima.
– Često primjećujemo da djeca s teškoćama, na odmoru stoje po strani, te se ne uključuju u igru s vršnjacima. Ne želimo da se ikoji učenik osjeća kao da ne pripada zajednici i ne može naći svoje mjesto među ostalom djecom. U provedbu projekta biti će uključeni: stručno-pedagoška služba, tri učiteljice razredne nastave i šest učitelja predmetne nastave, te ravnateljica škole, kaže Zvelf.

Razmjena znanja, predstavljanje škole i Zadra
Osim stjecanja novih znanja, dio projekta odnosi se i na razmjenu znanja i iskustava sa kolegama u školi, te upoznavanje roditelja djece s teškoćama s načinima provedbe projekta.
– Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je da stručno-pedagoška služba, u suradnji s roditeljima djece s teškoćama, osmisli kvalitetan plan provedbe projektnih aktivnosti. Međutim, zbog situacije s pandemijom, nismo mogli održati te sastanke, te smo se okrenuli virtualnim sastancima kako bi roditelje upoznali s projektom, koji traje 15 mjeseci i vrijedi 18.193 eura. Osamdeset posto sredstava, namijenjenih za ostvarivanje mobilnosti djelatnika, već smo dobili, ističe Zvelf dodajući kako je ovo prvi projekt iz domene Erasmus KA1.
– Primijećeno je kako školu pohađa sve veći broj djece s nekim oblikom poteškoća, što naravno znači da je potrebna promjena u radu s djecom, kako bi im se omogućilo što kvalitetnije školsko iskustvo i uspostava kvalitetnih prijateljstava s vršnjacima. Edukacija nastavnog i stručnog osoblja, fokusirat će se na razmjenu znanja i iskustava, te usvajanje novih nastavnih metoda i stručne podrške kroz timski rad, kaže Zvolf, dodajući kako će u sklopu projekta samo jedan član nastavne ili stručne službe moći pohađati istu edukaciju.
– Kako bi boravak našim kolegama u stranoj zemlji bio što lakši, odlučili smo se za one aktivnosti u kojima zajedno mogu boraviti u istom gradu, ali pohađati različite edukacije, kako bismo zadovoljili kriterije projekta, objašnjava Zvelf, ističući kako cilj projekta nije samo usvajanje novih znanja, već i predstavljanje škole i Zadra te razmjena iskustava s kolegama iz inozemstva.

Suradnja s roditeljima i pomoćnicima u nastavi
Nastavno osoblje škole želi se fokusirati i na suradnju s kolegama i roditeljima.
– Odučili smo provesti unutarnje vrednovanje škole, kako bismo utvrdili na koje se načine može dobiti najviše od projekta. Planiramo uključiti i roditelje te pomoćnike u nastavi, s kojima bismo imali radionice nakon provedene mobilnosti. Nadamo se da ćemo ostvariti i suradnju s Dječjim vrtićem Latica, kako bi stečena znanja prenijeli na kolege u predškolskom sustavu, objašnjava Zvelf, dodajući kako planiraju uvođenje novih izvannastavnih aktivnosti koje bi bile prilagođene djeci s teškoćama u razvoju.
– Planiramo napraviti četiri projekta, koje bi objavili na platformi eTwinning. Po jedan bi napravile učiteljice nastavne i predmetne nastave, a dva stručno-pedagoška služba. U planu je i izrada loga i društvenih platformi na kojima bi sve zainteresirane obavijestili o provedbi projekta. Kako bi komunikacija između svih subjekata uključenih u projekt bila što kvalitetnija, dogovorile smo se sastati svakih mjesec dana, kako bismo raspravile napredak u projektim aktivnostima. Nastojimo što više prezentirati aktivnosti koje provodimo i predstaviti se javnosti kako bismo potaknuli što veći interes i kreativnost za unaprjeđenje rada učitelja, zaključuje Zvelf.

Rad u pandemiji
Učiteljice su nam pojasnile kako im nastava ponekad traje i cijeli dan. Jer, osim nastave u školi, koja se trenutno provodi za niže razrede osnovnih škola, učitelji moraju materijale slati i djeci koja su u izolaciji. Kako bi se djecu zainteresiralo za nastavu, naročito u poslijepodnevnim satima, učitelji često osmišljavaju razne kvizove, natjecanja u znanju, objavljivanje likovnih radova, fotografija i videa.
– Prošle godine, kada je tek krenula online nastava te kada smo bili u najstrožoj karanteni, čak je i virtualni kontakt s prijateljima djeci mnogo značio. Ne mogu vam opisati koje je to veselje bilo kada bi ugledali svoje kolege i kada bi malo popričali međusobno. Moji učenici točno u osam ujutro čekaju početak sata, dosta su aktivni s pitanjima i pozorno prate nastavno gradivo, ističe Zvelf dodajući kako usput popričaju i o osobnim problemima, no jedva se čekaju vratiti na nastavu.
– Problematika oko izvođenja nastave varira od učitelja do učitelja. Nikome nije lako, ali svi se trebaju potruditi što više mogu. Generalno, djeca su zakinuta za druženje s vršnjacima i naročito za kvalitetno sudjelovanje u nastavi, kaže Nadarević – Baričić te ističe kako je jednako teško osigurati tehnološke i prostorne uvjete za kvalitetan rad od kuće, naročito za obitelji s više djece.

Boom virtualnih tečajeva i edukacija
U nedostatku mogućnosti organiziranja klasičnih konferencija i skupova stručnjaka iz domene obrazovanja, procvjetao je segment online edukacija i webinara.
– Skoro svaku večer sudjelujemo u webinarima i edukacijama, koje su postale pravi hit. Drago mi je da su se izdavači, osim prezentacije udžbenika, potrudili da organiziraju edukativne webinare, koji se bave nastavno-odgojnom komponentom prosvjetnog rada, objašnjava Nadarević – Baričić te nastavlja kako se takav rad pokazao vrlo praktičnim za javne institucije koje više ne sudjeluju u troškovima putovanja i smještaja za nastavno osoblje koje posjećuje konferencije.
– Ove sam godine imala dva roditeljska sastanka preko aplikacije Teams. Rado bih istaknula jednu pozitivnu anegdotu s jednim od roditelja koji je na roditeljskom sastanku sudjelovao iz Jordana, gdje je boravio zbog posla. Drago mi je vidjeti da je napredak tehnologije uvjetovao lakšu uključenost roditelja u nastavne procese i napredak djece, pojašnjava Nadarević – Baričić.

Zadruga Maraška
Učenička zadruga Maraška već dugi niz godina organizira različite programe i aktivnosti za djecu svih uzrasta. Zadnji projekt Zadruge je knjižica o tradicionalnim receptima zadarskog kraja.
– U sklopu aktivnosti Zadruge napravili smo knjižicu receptura našeg zavičaja. Koncentrirali smo se na obradu biljaka, istaknuli smo njihov biološki sastav i naveli zanimljivosti koje su karakteristične za svaku biljku. Radili smo čajeve i pekmeze. Grafičku obradu knjižice obavila je profesorica Emina Mijatović, koja je sa svojim učenicima nacrtala svaku biljku koju smo koristili, objašnjava Dujić.
– Lani smo rad Zadruge predstavili na Diplomatskim danima u Budimpešti. Dogovorili smo i razmjenu škola, koja je odgođena zbog pandemije. Brošura je trenutno još uvijek u digitalnoj obradi. Moramo se pohvaliti da smo dobili i ponudu od jedne izdavačke kuće, koja bi tiskala knjižicu, objašnjava Nadarević – Baričić.
– Izdavanje knjižice planiramo za listopad, u sklopu Dana plodova zemlje kaže Dujić.
– Radimo i s vanjskim suradnicima, koji nam pomažu u organizaciji i provedbi aktivnosti. Kvalitetno surađujemo i s Poljoprivrednom, prehrambenom i veterinarskom školom Stanka Ožanića te gradskim i županijskim uredima za obrazovanje. Prije pandemije redovito smo posjećivali i Opću bolnicu, Dom za umirovljenike na Sfingi i Dječji vrtić Laticu. U svaku instituciju dolazimo s poklonima i aktivnostima koje su prilagođene osobama koje posjećujemo, pojašnjava Dujić, te zaključuje kako se unatoč teškoćama i online nastavi može kvalitetno raditi s djecom, te provoditi razne aktivnosti i zanimljive radionice koje se predstavljaju na platformama za učenje i internetskim stranicama škole.