REZ VINOVE LOZE U ZELENO

Slika korisnika admin
stanko_sikiricplodovi
PLIJEVLJENJE I PINCIRANJE - Stanko Sikirić iz Bibinja u svom vinogradu

Nedostatak kvalitetnih vina na tržištu, osobito domaćih, nameće potrebu da se vinarstvu našeg područja dade odgovarajući značaj. Vinarstva nema bez kvalitetnog grožđa, a kako predstoji vrijeme brojnih radova u vinogradima, koji znatno doprinose kvaliteti grožđa, pokušat ćemo ukratko elaborirati rez vinove loze u zeleno koji se obavlja tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa.

PlIjevljenje i pinciranje

- O muci grozdovi vise - rekao nam je poznati poljoprivredni proizvođač iz Bibinja Stanko Sikirić koji je do sada obavio dva plijevljenja i pinciranje u svom vinogradu.

Vinogradari znaju da se plijevljenje ne smije izostaviti, jer se tim zahvatom čuva kondicija trsa. Prilikom plijevljenja mora se paziti da se ostave one mladice koje mogu poslužiti za obnovu loze ili za popunu praznih mjesta u vinogradu. Uz plijevljenje obavlja se i pinciranje koje predstavlja prikraćivanje rodnih mladica, čime se privremeno zaustavlja bujan rast. Time se postiže da mladice ojačaju i da se stvore što povoljniji uvjeti za cvatnju i oplodnju uz smanjeno osipanje grozdova. Obavlja se istovremeno kada i drugo plijevljenje, dakle, desetak dana prije cvatnje.

U stolnih kultivara grožđa obavlja se i drugo pinciranje rodnih mladica, i to dvadesetak dana poslije cvatnje, kako bi se postigla što veća krupnoća bobica te bolji izgled grozda. Uz spomenute agrotehničke mjere ima jedna koja se rijetko obavlja, a ima veliki značaj u povećanju obujma bobica (do 20%) i ranijem dozrijevanju (do 2 tjedna), a to je prstenovanje. Ono se obavlja posebnim škarama kojima se uklanja jedan dio kore pri osnovi rodnih mladica u obliku prstena širine 3-5 mm. To je zahvat koji se preporučuje za stolne sorte grožđa, ali se ne smije obavljati svake godine, jer dolazi do iscrpljenja trsa pa su takvi trsovi kratkog vijeka. Uz spomenute intervencije na trsu imamo i prorjeđivanje grozdova, koje se obavlja u godinama kad se trs previše opteretio rodom, na način da prorjeđujemo ponajprije slabije razvijene grozdove iz središnjeg dijela trsa, a tek onda dobro razvijene grozdove ako je broj grozdova na trsu još uvijek prevelik.

Tim zahvatom povećavamo krupnoću bobica i grozdova, postižemo ljepši izgled grozda i potpunije dozrijevanje.

Uklanjanje zaperaka i prorjeđivanje bobica

Tijekom vrućih ljetnih dana iscrpljujuće je zalamanje zaperaka, odnosno uklanjanje nepotrebnih zelenih dijelova loze kako bi se što više hranjiva usmjerilo u rast bobica, odnosno grozda. Pravilo je da se mladi zaperci potpuno uklanjaju, a razvijeniji prikraćuju na jedan pup da ne bi došlo do oštećenja zimskog pupa ili pak njegova tjeranja u istoj godini. Zalamanje zaperaka provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijskog razdoblja, ovisno o bujnosti rasta vegetacije i intenziteta razvoja zaperaka.

Posljednja intervencija vezana za grozd je prorjeđivanje bobica u zbijenih grozdova kako bi se postigao ujednačeni razvoj bobica i jednolična veličina grozdova. Nakon tog zahvata grozdovi su manje izloženi napadu bolesti i štetnika te time postižu veću sposobnost za čuvanje i transport. Obavlja se nakon cvatnje i oplodnje, i to uglavnom u stolnih sorata grožđa.

Skidanjem lišća (prorjeđivanjem listova) postiže se bolja prozračnost i osvijetljenost grožđa pa je samim tim i bolje dozrijevanje, smanjuje se vlaga unutar grozdova i djelotvornija je zaštita od sive plijesni. Obavlja se 15 do 30 dana prije berbe tako da se na rodnim mladicama uklanja dio lišća u zoni grozdova.

Vršikanje, prskanje i radna snaga

Vršikanje se provodi radi iste svrhe, tj. da bi se grožđu osiguralo što više hranjivih tvari, bolje dozrijevanje i manja mogućnost pojave sive plijesni.

Ono se provodi u drugoj polovini lipnja pa sve do kolovoza, a skidaju se svi vrhovi mladica. Iskustvo iz prakse naših vinogradara upućuje na to da bi nakon ovog agrotehničkog zahvata bilo poželjno za prskanje vinograda primijeniti sredstva za zaštitu vinograda na bazi bakra.

Iz gore izloženog jasno nam je da samo intervencija u zeleno ima desetak, a tek zaštita od bolesti i štetnika, prihrana i obrada... Slavko Marušić iz Zemunika podigao je prije četiri godine uzoran vinograd s vinskim kultivarima na površini od 3,0 ha  i već prošlogodišnja berba bila je uspješna, a sada mu je najveći problem radna snaga koja će odraditi sve gore navedene agrotehničke mjere bez kojih nema ni kvalitetnog grožđa, a ni vina.

 PREPORUČENI I DOPUŠTENI KULTIVARI U VINOGORJIMA NAŠE ŽUPANIJE

Zadarsko vinogorje

a) preporučeni kultivari: plavina sitna, vranac, cabernet franc, cabernet sauvignon i maraština

b) dopušteni kultivari: brajda, plavina krupna, carignan, grenache, syrah, cinsaut, alicante bouchet, zadarka, macabeu, muskadelle, ruževina i trbljan.

Zemuničko-novigradsko vinogorje

a) preporučeni kultivari: plavina (srednje bobice), cabernet franc, cabernet sauvignon, vranac i maraština

b) dopušteni kultivari: brajda, svrdlovina, plavina krupna, debit, ruževina, carignan, grenache, syrah, ugni blanc, cinsaut i alicante bouschet.

Benkovačko-smilčićko vinogorje

a) preporučeni kultivari: plavina, merlot, vranac, maraština i debit

b) dopušteni kultivari: grenache, carignan, trbljan, cinsaut, syrah i alicante bouschet

Kozovačko-polačko vinogorje

a) preporučeni kultivari: cabernet franc, plavina, merlot, maraština i debit

b) dopušteni kultivari: carignan, grenache i trbljan

Biogradsko vinogorje

a) preporučeni kultivari: plavina, lasina, merlot i maraština

b) dopušteni kultivari: zadarka, brajda i trbljan

Stankovačko vinogorje

a) plavina, lasina, maraština i debit

b) dopušteni kultivari: zadarka, svrdlovina, brajda i ruževina.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno