Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Crno brdo uništava imidž ekosela

05.06.2012. 22:00
Crno brdo uništava imidž ekosela


To crno brdo otpada promijenilo je izgled okoline na gore. Šteti našem imidžu ekosela i nastojanjima da postanemo najekološkije selo u Hrvatskoj, kaže predsjednik Mjesnog odbora Nadin Veselko Glavić


Nadinjani će se nastaviti boriti za uklanjanje otpada dovezenog iz nekadašnje propale šibenske tvornice elektroda i ferolegura u Biljane Donje, bez obzira na to što je ispitivanje pokazalo kako on ne utječe na kvalitetu zraka. Najavio je to predsjednik MO Nadin Veselko Glavić komentirajući odnedavno javnosti poznate rezultate analize zraka koju je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na zahtjev Grada Benkovca.
Mjerenjem u razdoblju od ožujka 2011. do ožujka 2012. utvrđeno je da je zrak u okolišu mjernih postaja Biljane Donje i Nadin neznatno onečišćen to jest najviše prve kategorije kakvoće zraka. Analiza taložne tvari i metala u njoj pokazala je kako nisu prekoračene granične vrijednosti, što znači da je razina onečišćenosti takva da ne postoji ili je najmanji moguć rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini. Međutim, Nadinjane muči nešto drugo na što su već upozoravali.
– Očekivali smo ove rezultate. Nama je glavni problem voda. Nadin još uvijek nije spojen na vodovod, nego se vodom opskrbljujemo iz gusterna. Vjetar diže otpad iz Biljana u zrak koji na kraju završi u našim gusternama i tko zna što mi svaki dan pijemo. Izmiješao sam malenu količinu tog otpada u boci čiste vode i takvu otopinu odnio na analizu u Zavod za javno zdravstvo. Pitao sam ih je li ona za piće i odgovorili su mi: ‘Ni slučajno, opasna je za zdravlje’, upozorava Glavić.
Podsjetimo kako je otpad u Biljane Donje deponiran na privatno zemljište te kako je sanitarna inspekcija utvrdila da se radi o materijalu koji nije štetan za ljudsko zdravlje. Zbog toga su u Gradu Benkovcu tvrdili da su nemoćni kada su stanovnici okolnih sela zatražili zabranu odlaganja otpada. Ni analiza kakvoće zraka ne daje povod za njegovo uklanjane. Ipak nepobitno je da se jedan takav otpad u prostoru ne uklapa u princip održivog razvoja koji nalaže očuvanje krajolika za sadašanje i buduće generacije. Pitanje krajolika osobito je osjetljivo u slučaju Nadina gdje se sve više poljoprivrednika odlučuje na ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
– To crno brdo otpada promijenilo je izgled okoline na gore. Šteti našem imidžu ekosela i nastojanjima da postanemo najekološkije selo u Hrvatskoj, zaključuje Glavić.