Već je i gore, a bolje će (nekad) biti

Sa dva uzastopna tromjesečna pada BDP-a prema svjetskim statistikama službeno nastupa recesija iz koje smo se tek nakratko i nasitno izvukli u lanjskom drugom i trećem kvartalu – Sadašnji (drugi) kvartal bit će (već je) i gori, a pozitivan bi trebao biti treći – turistički

Državni zavod za statistiku objavio je da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
 Pad BDP-a prema službenim europskim i svjetskim kriterijima označava recesiju (ili krizu ako nam je to draže) kada se dogodi dva tromjesečja zaredom. Kako je Hrvatska imala pad BDP-a u četvrtom kvartalu 2011. godine od 0,4 posto u sadašnji pad potvrđeno je ono što smo svi znali i osjećali – u recesiji smo!
Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, za tih 1,3 posto, znatno je manji nego što se očekivalo. Kad kažemo očekivalo, onda govorimo o procjenama analitičara, makroekonomista od domaćih do svih mogućih svjetskih institucija, čije su procjene većinom baratale s padom većim od dva posto neki su išli do tri posto. To se ipak nije dogodilo i slaba nam je utjeha.
Zašto smo i u čemu pali
Podatke o tome koliko je i čiji pad donio ovaj opći pad DZS će objaviti kroz mjesec dana. Dakle, razložiti na elemente ono što je ovako završilo. No i okvirno, ali i prema do sada objavljenim podacima, no moguće je već sad kazati koji su približni razlozi. Onaj na koji se eventualno može “vaditi”, a realan je okruženju. Naše je ekonomsko okruženje prije svega EU te susjedne zemlje, a sve je to u krizi i s negativnim uticajem i na nas. Drugi temeljno vidljiv razlog pada je izostanak ili minimaliziranje investicija, svih vrsta. Bez ulaganja nema uvećanja, jasno je samo po sebi, a od najavljivanih investicija za sada se manje-više ništa ne događa. Tu valja tražiti dva temeljna razloga pada.
Oni se dalje mogu razložiti na zaostajanja u nizu segmenata. Prvi je, svakako, pad proizvodnje i to gotovo u svim granama, a koji se penje, bolje reći pada, do preko devet posto. Ionako dezindustrijalizirana i od proizvodnje uvelike “oslobođena” zemlja trpi u njoj posebne probleme. Razumljivo zbog – pada potražnje na domaćem, ali i standardnim tržištima. Nakon dugo vremena u kojem je izvoz, odnosno kretanje u izvozu i uvozu ipak davalo pozitivan impuls rastu to je prekinuto. Izvoz stagnira, istina, po malim stopama, ali stagnira, a uvoz raste. Dakle, i odatle stiže negativan prilog BDP-u. Najuvjerljiviji prilog padu i dalje daje građevinska djelatnost koja pada već beskrajno dugo vremena, navodno 13 kvartala. Pada i javna potrošnja, a o investicijskoj da ne govorimo.
Potrošnja jedini “pozitivac”
Ispada da je osobna potrošnja, dakle ona stanovništva bila jedini prilog rastu. Ona je i kada je sravnimo s inflacijom porasla za 0,5 posto (nominalno oko četiri posto). Kako potrošnja ima znatan upliv na kretanje PDV-a, ona nas je učinila manje lošim.
No može li se na to računati kao realno kretanje? Nikako jer broj nezaposlenih je rastao kao i broj ljudi s dohotkom, odnosno raspoloživi dio dohotka koji je dopao stanovništvo. Kad nema više zaposlenih i više novca, nije realno očekivati veću potrošnju, pogotovo ako tom dodamo da se zaduživanje stanovništva ne povećava iz poznatih nam strahova i muka. Ispada da je povećanje potrošnje bilo – incidentno. Potrošnja je ojačala jer su nakon najava podizanja opće stope PDV-a sa 23 na 25 posto građani u prva dva ovogodišnja mjeseca pojačali svoje kupnje. Netko krpice ili hranu, a netko i automobile ili što vrjednije.
Tako je već u ožujku potrošnja oslabjela i dalje slabi.
Kada je u pitanju javna ili investicijska potrošnja, tu se događa stalno smanjenje.
Što nas čeka?
U drugom tromjesečju svi očekujem veći gospodarski pad, potvrdio je to i Radimir Čačić, kazavši kako je to svakom jasno. Pa je najjednostavnije kazati da će izostati pozitivni učinak osobne potrošnje iz prvog tromjesečja. Za industriju smo kazali da je pala u travnju preko devet posto, a izgleda i izvoz se drastično srozao. Graditeljstvo se nije oporavilo. Država ne troši više, kao ni stanovništvo, a investicija nema.
— cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista