Vlada ima i plan B: Smanjit će koeficijent na plaću!

U tom slučaju izbjeći će se tužbe sindikata i štrajkovi, ali će se Vlada zasigurno suočiti s prosvjedima. Uredba o koeficijentima mogla bi postići i daleko veće uštede od planiranih, a da pritom ne dira kolektivne ugovore

Prva runda pregovora Vlade sa sindikatima javnih službi pomalo je deprimirala predstavnike radnika čije se plaće financiraju iz proračuna. No, najava rezanja prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora, a potom i “pomor” materijalnih prava ugovorenih na razini djelatnosti, može se gledati i kao početna maksimalistička pozicija poslodavaca kako bi se sindikate uvjerilo na nužnost popuštanja. Aktualnoj vlasti, međutim, nije strano ni posve drugačije razmišljanje, uostalom sindikatima su predstavnici vlade jasno poručili da postoji rješenje ukoliko ne pristanu na korekciju kolektivnih ugovora djelatnosti. Vlada, naime, razmišljanje o “elegantnom” načinu za smanjenje proračunske potrošnje kada je riječ o pravima zaposlenih i to korekcijom koeficijenata na niže. U tom slučaju izbjeći će tužbe sindikata i štrajkove, ali će se zasigurno suočiti s prosvjedima. Uredba o koeficijentima, dakle, mogla bi biti vladin joker kojim bi mogla postići i daleko veće uštede od planiranih, a da pritom ne dira kolektivne ugovore. No, niti smanjivanje plaća kroz korekciju koeficijenata neće dati rezultat odmah, već vjerojatno na jesen i tijekom iduće godine. Uostalom, vladini su pregovarači sindikatima jasno rekli da na rezove mogu računati do 2014. godine.
Čemu sindikati?
Sindikati javnih službi, barem oni koji su sudjelovali na prvoj pregovaračkoj rundi s vladom, nakon prospavane noći ne kriju rezignaciju planovima vlasti da se proračunske uštede ostvare i na pravima iz kolektivnih ugovora djelatnosti, a ne samo na božićnicama, regresu, jubilarnim nagradama i dječjem daru. Nakon što danas-sutra i napismeno dobiju zahtjeve Vlade o svemu će raspraviti na glavnim tijelima sindikata. Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Spomenke Avberšek već je u utorak održao sjednicu svog republičkog odbora, na kojoj je članstvo izrazilo duboko nezadovoljstvo, ali i ljutnju prema Vladi zbog načina komuniciranja sa sindikatima. No, nezadovoljni su i činjenicom da je kompletno obrazovanje propustilo pregovore s Vladom.
Čvrsti stav koji su vladini pregovarači iznijeli sindikatima, međutim, valja promatrati i kao početnu maksimalističku poziciju. Naime, i vlada je vjerojatno svjesna da su planirane uštede na regresu, ali i na jubilarnim nagradama u ovoj godini izgubljene te da sa sindikatima može razgovarati samo o uskrati božićnice. I u zdravstvu i u socijalnoj skrbi regres se počeo isplaćivati. Dio proračunaca primio je i jubilarnu nagradu, pa bi vlada mogla upasti u zamku primjene dvostrukih kriterija.
Druga faza pregovora, rezanje materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima djelatnosti, također krije opasnosti. Taj posao nije moguće kvalitetno odraditi ako će se prava rezati preko koljena. Osim toga, “nestanak” dodataka koje su sindikati ugovorili za svaku od djelatnosti, otvorio bi pitanje – čemu uopće sindikati.
Posebni dodaci
Osim naknada za rad noću, prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanima, kao i troškova prijevoza kolektivnim ugovorima djelatnosti ugovorene su i određene specifičnosti poput pripravnosti, smjenskog rada ili rada u otežanim uvjetim što je najizraženije u zdravstvu. U obrazovanju bi, pak, u pitanje mogla doći isplata posebnog dodatka na plaću od 2,3 posto, kojeg valja ukalkulirati od srpnja ove godine. Javne i državne službe izborile su i posebne dodatke na staž u iznosu od 4, 8 i 10 posto. Ti su dodaci izboreni nakon što je koalicijska vlada pokojnog Ivice Račana uredbama o koeficijentima u državnim i javnim službama smanjila proračunske izdatke za zaposlene što je u nekim slučajevima dovelo do pada plaća dijela proračunskih korisnika i do 30 posto. No, sindikati tada protiv Uredbe nisu mogli učiniti ništa osim bučno prosvjedovati. Stoga ne čudi da se o tom modelu razmišlja i danas, a navodno su već rađeni i izračuni mogućih ušteda. Izbjegle bi se masovne tužbe proračunskih korisnika, a ostvarile bi se veće uštede i bez otvaranja kolektivnih ugovora.

Začuđeni sindikati

Između ostalog, sindikatima je čudno i zbog čega Vlada otvara pitanje službenog putovanja s obzirom da se u javnim i državnim službama isplaćuje dnevnica od 170 kuna, dakle u neoporezivom iznosu propisanom pravilnikom ministarstva financija.