U Zadarskoj županiji u 2020. prepolovljen broj prijava za odlaganje otpada u okoliš

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Ekoincidenti se prijavljuju, ali postoji strah od počinitelja
Fekalije su u more bez pročišćivača nedavno ispuštene iz kampa Mekelenić na otoku Ugljanu, na javnoj plaži gdje se kupa oko 50 ljudi i djece, a zaslužni su prijavitelji koji su uspjeli snimiti video samog čina direktnog zagađenja mora, koji su zatim proslijedili Državnom inspektoratu
Marin GOSPIĆ
Jedan od najdrastičnijih primjera ilegalnog odlaganja goleme količine otpada događa se u bivšoj vojarni Šepurine

Prema izvješću sa stranice Evidencija lokacija odbačenog otpada od 1. siječnja 2020. godine do 4. lipnja 2021. na području Zadarske županije prisutno je 28 aktivnih lokacija odbačenog otpada te dvije neaktivne, dok Zagrebačka županija broji 364, odnosno 34 lokacije. Teško je reći radi li se o neznanju građana Zadarske županije o postojanju usluge prijavljivanja odbačenog otpada putem navedene stranice, ili o općenitoj neosviještenosti o zaštiti okoliša.
- Nadamo se da će i ovaj tekst pomoći da građani dobiju potrebne informacije o načinu prijavljivanja odbačenog otpadai, poručuju iz udruge Eko Zadar.
Svake godine 5. lipnja obilježava se Svjetski dan zaštite okoliša. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Razina osviještenosti

- Teško je procijeniti razinu osviještenosti o važnosti očuvanja okoliša na našem području, ali smatram da bi situacija svakako mogla biti bolja. Tome svjedoči, primjerice, slučaj Šepurine koji je tri godine od prve prijave i dalje neriješen. To možda govori više o efikasnosti nadležnih institucija i raspodjeli proračuna, odnosno prioretiziranju zaštite okoliša iz proračuna, negoli o osviještenosti građana od kojih su neki i sutvorci samog problema odlaganja otpada na Šepurinama. Ipak, i same jedinice lokalne samouprave pružaju svoj primjer. U tom smislu, možemo reći da smo svi jednako odgovorni za onečišćenje okoliša, ali veći dio odgovornosti otpada na privatni i javni sektor, kaže Danira Travica, voditeljica Zelenog telefona i suradnica na projektima u udruzi za promicanje ekološke proizvodnje, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko-Zadar.
Prema njezinim riječima u prošloj godini zaprimljeno ukupno 47 prijava i upita na servis Zeleni telefon, što je u usporedbi s 2019. godinom kada ih je bilo 106 ogromna razlika. Broj prijava i upita u 2021. do ovog trenutka iznosi 18. Svi ti brojevi ne znače previše, pogotovo ako se uzme u obzir da se na području Zadarske županije nalazi na stotine divljih odlagališta, na koje se nailazi na svakom drugom koraku čim se skrene na poljske puteve s uobičajenih ruta.

Narušavanje eko sustava

Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosistema, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano istrebljivanje, također su razlog povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude. Ekološka udruženja i stručnjaci koji se bave ekologijom i zaštitom okoliša uglavnom se slažu da je globalno zatopljenje posljedica povećanja emisije stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljičnog dioksida, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, kao što su ugalj, nafta i prirodni plinovi. Sve su ovo čimbenici-uzročnici narušavanja prirodnog eko sustava.
O ovoj neravnoteži može posvjedočiti nedavni primjer ispuštanja fekalija bez pročišćivača u more iz kampa Mekelenić na otoku Ugljanu, na javnoj plaži gdje se kupa oko 50 ljudi i djece, a zaslužni su prijavitelji koji su uspjeli snimiti video samog čina direktnog zagađenja mora, koji su zatim proslijedili Državnom inspektoratu. Prema prijaviteljima, ta situacija traje već nekoliko godina, no sumještani se boje posljedica i ne usuđuju se prijaviti počinitelja, iako je njegov identitet očigledan i općepoznat. Na ovakve probleme nailaze često i komunalni redari, primjerice u slučaju nasipavanja pomorskog dobra na Pagu, na plaži u Miškovićima, gdje je oko 150-200 kubika nepripadajućeg materijala naneseno teškim strojevima. Anonimni prijavitelj je isto tako opisao situaciju rekavši da se mještani, uključujući i njega samog, boje reakcije počinitelja i iz tog razloga ne žele potvrditi njegov identitet. Komunalni redar Paga tako prima i razne uvrede zbog raspitivanja, a nijedan od petero ispitanika nije htio izdati pismeni iskaz o identitetu počinitelja. Takvi slučajevi su teško rješivi, zahtijevaju uključivanje kriminalističke policije zbog ‘nepoznatog’ počinitelja, a komunalno redarstvo preuzima ulogu posrednika iz čega se može zaključiti da je održavanje okoliša ozbiljan problem i posao s visokim stupnjem odgovornosti. Na kraju, ipak nam o tome zdravlje ovisi.

Zeleni telefon bez novca

- Nažalost, Zeleni telefon je prošle godine bio na volonterskoj bazi jer je ukinuto financiranje pod opravdanjem preraspodjele sredstava zbog epidemiološke situacije, što srećom nije bio slučaj ove godine. Budući da je dio cilja naše udruge promicanje zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja, izostanak financiranja servisa kao što je Zeleni telefon u jednoj godini može dovesti do koraka unazad u održavanju i podizanju razine osviještenosti. U zadnje vrijeme trudimo se aktivnosti usmjeriti na poticanje zagovaranja i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu, posebice o javnim (zelenim) površinama, ističe Travica.
Život je narušen pojavom pandemije koja je svakako utjecala na smanjenje održavanja radnih akcija tijekom prošle i ove godine, iako ove u svakom slučaju, srećom, u manjoj mjeri. Godine 2018. povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u sklopu projekta Volonterska šuma održan je Festival volonterstva u Obrovcu, u trajanju od četiri dana, na kojem je sudjelovalo oko 200 sudionika.
- Nadamo se da ćemo već ove godine uspjeti organizirati barem jedan slični događaj i da će se pandemija proglasiti završenom kroz narednih nekoliko mjeseci ili barem do kraja godine, poručuju u Udruzi.
Na pitanje kakva su očekivanja za ovu godinu Travica spremno odgovara:

Zeleni piknik

- U zadnjih mjesec dana se trudim kroz različite tekstove o raznim prijavama sa Zelenog telefona izlaziti u javnost, a to je zasad rezultiralo pozitivnom reakcijom skupine građana koji su izrazili želju da se događanja kao što je bio aktivistički Zeleni piknik u parku Vruljica, održe. U tu svrhu smo već započeli dogovor oko dana u tjednu ili nekoliko tjedana kroz ljetne mjesece kako bismo stvorili naviku okupljanja i učvrstili novostvoreni prostor u kojem se možemo slobodno izraziti i podijeliti razmišljanja i viđenja o uređenju javnog prostora grada koji dijelimo. Ta će skupina vjerojatno biti skromnija, ali nadam se, s vremenom, homogena i uporna. S obzirom na to da epidemiološke mjere već popuštaju, a kroz ljeto će vjerojatno biti i puno blaže, smatram da ne bi trebalo biti problema vezanih za javno okupljanje na otvorenom, govori Travica dodajući kako ne može precizno reći koje su dobne skupine najangažiranije, ali Facebook analitika događaja Zeleni piknik je procijenila da tu skupinu čine žene od 25 – 34 godine, a sveukupno 39 posto muškaraca i 61 posto žena.
Zdravi okoliš slika je zdravog odnosa ljudi prema prirodi. Značaj prirode je neprocjenjiv, ona nam odgovara na našu brigu i nebrigu o njoj. Stoga bi i ove godine, bez obzira na pandemiju, svatko od nas mogao dati mali doprinos njenom zdravijem postojanju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)