Danak Hrvata krizi - 7.000 kuna godišnje

Slika korisnika admin
trgovine_nedjelja_pekara_kruh6
Adam VIDAS
Sve spremno za potrošnju, ali novaca nema - u džepove radnika zagrebale banke, država, HEP...

Građanin Hrvatske koji prima prosječnu plaću svaki mjesec dobiva 282 kune više nego što je to bilo potkraj ljeta 2008. godine kad je već i tadašnji premijer Ivo Sanader priznao da je recesija stigla i u Hrvatsku, no to nikako ne znači da ima više novca za pokrivanje svojih potreba, makar cijene u maloprodaji nakon inflacije u 2007. godini nisu značajno rasle. Godišnji budžet radnika s prosječnim primanjem veći je 3.284 kune godišnje, no, građanima su novac iz džepova "izbile" banke, država i energetske tvrtke, pa on zapravo ima sedam tisuća kuna manje nego u 2008. godini.

Tako su na godišnjoj razini samo banke, država i energetske tvrtke prosječnoj obitelji poskupile svoje "usluge" za ukupno više od deset tisuća kuna. Računica je jasna: obitelj koja živi od jedne prosječne plaće koja trenutno iznosi nešto više od 5.300 kuna siromašnija je godišnje za oko sedam tisuća kuna, odnosno oko 600 kuna mjesečno, i to samo kad plati kredit banci, pokrije obveze državi i plati račune za struju plin i grijanje.

Napad kamatama

Obitelj u kojoj rade dva člana i dobivaju prosječnu plaću, unatoč tome što im na račun sjedne oko 6,6 tisuća kuna više nego 2008. godine na godišnjoj razini imaju 3,5 tisuće kuna manje, odnosno oko 300 kuna mjesečno. Što je najtužnije čini se da je riječ o onim bogatijima i sretnijima, jer plaću manju od prosječne prima više od 70 posto hrvatskih radnika. U prosječnu hrvatsku plaću u posljednje su dvije godine najviše zagrabile banke. Građani koji imaju stambeni kredit s početnom ratom od tri tisuće kuna, uz gotovo 50 postotni rast kamata, sada moraju svaki mjesec izdvojiti 500 kuna više što znači da ih otplata kredita godišnje košta šest tisuća kuna više nego u 2008. godini, na čijem su samom kraju banke prvi put drastično podigle svoje kamate. Onima koji su kredit vezali uz švicarski franak rata je narasla i za tisuću kuna.

Država je pak u posljednjih godinu dana prosječnu plaću umanjila za 120 kuna mjesečno naplaćujući krizni porez, a odlukom o ukidanju besplatnih udžbenika obitelj s jednim školarcem ostala je bez 500 do tisuću kuna, ovisno o tome u koji razred dijete ide. Uz to većina građana, pa tako i onih s prosječnom plaćom odvaja dodatni novac za zdravstveno osiguranje, a polica dopunskog osiguranja u slučaju prosječne plaće košta 130 kuna mjesečno, što je na godišnjoj razini 1.560 kuna. Tako je država ukidanjem besplatnih udžbenika, uvođenjem kriznog poreza i dopunskog osiguranja "sama" pojela" rast prosječne plaće od oko od 3,5 tisuće kuna godišnje.

Skupo grijanje

Uz to od srpnja 2008. godine Hrvate svakih pola godine pogodi poskupljenje struje, plina ili grijanja. Tako je prosječna rata za struju u odnosnu na ljeto 2008. godine veća za 37 kuna, odnosno za oko 450 kuna godišnje. Onima koji se griju na struju rate su kudikamo veće pa ih je jače pogodilo i povećanje cijena tog energenta i oni na godišnjoj razini gube i do tisuću kuna. No, nisu lagano prošli ni građani koji se griju na plin ili koriste usluge lokalnih toplana. Od srpnja prošle godine plin je poskupio dva puta, jednom 20, a drugi put 15 posto. Tako su i mjesečne rate za plin, barem u sezoni grijanja veće za gotovo sto kuna nego prije godinu dana. Ništa bolje nije ni s grijanjem koje je skuplje od početka prošle godine i to u prosjeku 20 posto. Kakvu god kombinaciju energenata građani koristili te su kompanije prosječnoj obitelji mjesečno uzele najmanje sto kuna, odnosno najmanje tisuću kuna na godišnjoj razini.

Od ovog srpnja prosječna bi plaća trebala biti 200 kuna veća no i to će povećanje pojesti novo poskupljenje struje, grijanja koje je već i službeno najavljeno te plina koje Vlada zasad odbija.

 

Gdje odlazi novac

DRŽAVA

- krizni porez - 1.320 kuna

- ukidanje besplatnih udžbenika - od 500 do 1.000 kuna

- dopunsko osiguranje - 1.560 kuna

BANKE

- godišnja rata stambenog kredita - 6.000 kuna

ENERGENTI

- struja - poskupljuje 20 posto - prosječna rata 450 kuna

- plin - poskupljenje 20 pa 15 posto - godišnje 600 kuna

- grijanje - 20 posto - godišnje 600 kuna

Poskupljenje
Od srpnja bi prosječna plaća trebala biti 200 kuna veća no to će "pojesti" novo poskupljenje struje, grijanja, moguće i plina
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno