Koncesije posvadile liječnike

Svi liječnici koji sklope koncesijski ugovor dužni su mjesečno plaćati koncesijsku naknadu od 1.250 kuna, što po sudu liječnika koji su sami opremali svoje ordinacije jednostavno nije fer
Nakon što su sve županije raspisale natječaje za dodjelu koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ovaj će dio zdravstvenog sustava, u skladu s planom zdravstvene reforme ministra Darka Milinovića, u narednih nekoliko mjeseci iz sustava zakupa prijeći u sustav koncesija. Liječnici će desetgodišnje koncesijske ugovore potpisivati tijekom ljeta, a prelazak na novi sustav mora po zakonu biti dovršen do kraja godine.
Ulazak u sustav koncesija podijelio je liječnike, jer se oni koji rade u vlastitom ili unajmljenom prostoru smatraju diskriminiranima u odnosu na liječnike koji su ostali u domu zdravlja. Naime, liječnici koji su ostali u domovima zdravlja u statusu zaposlenika neće plaćati ništa, dok su svi liječnici koji sklope koncesijski ugovor, neovisno o tome rade li u prostoru koji pripada domu zdravlja ili u privatnom prostoru, dužni mjesečno plaćati koncesijsku naknadu od 1.250 kuna, što po sudu liječnika koji su sami opremali svoje ordinacije jednostavno nije fer.
Visoke rate
Dosadašnji model zakupa, naime, omogućio je liječnicima da rade u prostorima izvan domova zdravlja, pa su neki unajmili prostor, a mnogi od njih su vlastitim novcem, uglavnom kreditima, opremili i uredili svoje ordinacije da bi uopće mogli obavljati ugovorenu djelatnost. Oni danas otplaćuju visoke rate kredita ili plaćaju najamnine, dok liječnici u domovima zdravlja, kojih je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oko 25 posto, nemaju nikakvog dodatnog troška.
– Kako je obiteljska medicina neprofitabilna djelatnost, koja opstaje samo uz ugovor sa HZZO-om, većina kolega je na taj način riješila svoj neizvjestan status, bilo da se radilo o dugogodišnjem radu na određeno ili nemogućnosti napredovanja u struci. Ti su liječnici svojim novcem osigurali pružanje javno zdravstvene djelatnosti, a sada ih se dodatno financijski opterećuje, diskriminira i dovodi u pitanje njihov opstanak, tvrdi specijalistica obiteljske medicine Marija Klarić, koordinatorica KoHOM-a za Splitsko-dalmatinsku županiju.
Neke su županije pokazale dobru volju da pomognu takvim liječnicima, te da im koncesijsku naknadu spuste na simboličnu jednu kunu. Ministarstvo zdravstva međutim ne pristaje na takav model, te poručuje kako su svi obvezni plaćati koncesijsku naknadu prema zakonu.
Pravo na djelatnost
Oni koji su se odlučili za rad u vlastitom ili unajmljenom prostoru znali su u što se upuštaju, a to sa koncesijom nema nikakve veze, poručuju liječnicima iz Ministarstva.
Na pitanje plaćanja koncesijske naknade tako gledaju i u Hrvatskoj liječničkoj komori. Dragomir Petric, povjerenik za primarnu zdravstvenu zaštitu, ne slaže se s KoHOM-om jer bi – kaže – uvođenje dvostrukih mjerila u plaćanje koncesijskih naknada značilo diskriminaciju.
– Koncesija nije drugo nego pravo na obavljanje djelatnosti, ili na sklapanje ugovora s HZZO-om. Ne može se to pravo nekome dati besplatno, a da ga ja moram kupiti, upozorava Petric, te dodaje da županija može izaći ususret liječnicima na drugi način, tako da im primjerice sufinancira najam prostora.
Hoće li koristi od koncesija imati i pacijenti tek će se vidjeti, no županije svakako hoće, jer im koncesioniranje donosi 50 milijuna kuna na godinu, a taj su novac obvezne uložiti u podizanje kvalitete zdravstvene zaštite na svom području.
 

Avberšek: Pravila moraju biti ista za sve

– Za sve liječnike u sustavu javnog zdravstva pravila igre moraju biti ista. Ne može netko tražiti da dobije ordinaciju za jednu kunu! – rezolutna je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva, koja u sustavu koncesija vidi daljnju privatizaciju zdravstva. Liječnici su, kaže, dobili priliku da se vrate u dom zdravlja, ali im “očito paše da budu privatnici”.