Djelo kojim Hrvatska dobiva uvid u temelje svoje kršćanske kulture

Prijevodom i objavljivanjem ove knjige Hrvatska postaje jedna od rijetkih zemalja koja dobiva uvid u temelje svoje kršćanske kulture, te zaslužuje da uđe u sustav nacionalnog obrazovanja naglasio je Čić

U  prostorijama biogradske  Gradske knjižnice i čitaonice  upriličeno je druženje s uglednim muzikolozima, a glazbene teme su promatrane  s  više stajališta – filozofskog,  teološkog, etnološkog…  Ugledni gosti bili su mr. Emil  Čić hrvatski muzikolog, skladatelj, glazbeni kritičar, slobodni umjetnik i prevoditelj,  te mr. Krešimir Galin diplomirani muzikolog i etnomuzikolog. Ovom prigodom  nazočnim posjetiteljima u  biogradskoj knjižnici Emil  Čić predstavio je knjigu u  vlastitom prijevodu “O muzici-De musica” – djelo sv.  Augustina, koje slovi za kapitalno djelo europske i svjetske povijesti, na kome je  izgrađena cijela europska  glazba, arhitektura i likovna  umjetnost, te srednjovjekovna poezija, bez koje je nezamisliva čitava europska civilizacija.
– Prijevodom i objavljivanjem ove knjige Hrvatska postaje jedna od rijetkih zemalja  koja dobiva uvid u temelje  svoje  kršćanske kulture, te  zaslužuje da uđe u sustav  nacionalnog obrazovanja naglasio je Čić. U svom  obraćanju nazočnima drugi  gost mr. Krešimir Galin ponudio je svoje izlaganje o  starim glazbalima. Stručnjak  iz te domene, koji je niz  godina radio na Institutu za  etnologiju i folkloristiku i to  za hrvatska narodna glazbala.  Do sada je postavio 40-ak  izložaba hrvatskih narodnih  glazbala u zemlji i inozemstvu, a uz izložbe vodi i glazbene radionice na kojima podučava sviranje aerofonih  glazbala. Budući da trenutačno radi na  znanstvenim  projektima istraživanja arheoloških nalaza glazbala, povijesti glazbala i etnogeneze  Hrvata, a ta tematika  obrađena je i u zborniku  Hrvatsko-irske kulturne veze,  bila je to zanimljiva poveznica  za stručnu analizu. Stoga je  predstavljen treći svezak spomenutog zbornika koji izdaje  Hrvatsko irska udruga, a čiji  je predsjednik i urednik izdanja Emil Čić. Stvarajući  tezu o etnogenezi i srodnosti  između Kelta i Hrvata koja se  temelji na genskim ispitivanjima, te proučavanjem  sačuvanih tradicijskih kultura  u oba naroda koja se temelje  na arheološkim nalazima,  glazbala, njihovih likovnih  prikaza i sl. uočava se velika  podudarnost. Tako, primjerice, aerofona glazbala kao  što su flaute i klarineti nalazimo i kod Hrvata i Iraca,  zatim postojanje keltskih riječi kod Hrvata, posebno u  Istri i Hrvatskom zagorju, ali i  postojanje hrvatskih simbola  kao što je šahovnica i kod  jednih i kod drugih. Tu su  potom i ukrasni pleteri na  kulturnim spomenicama i jednih i drugih a zanimljiva  sličnost je i tradicijska tehnika suhozidne gradnje  kružnih kamenih nastamba  kod oba naroda, te suhozidnih ograda kakvih je puno  na našim otocima. Ovo je  samo mali dio vrlo zanimljivih predavanja koje je organizirala biogradska gradska  knjižnica, a već imena dvaju  stručnih uglednih muzikologa  posebno su privukli veliki  broj posjetitelja.