Trostruki udar na otočane

Ukazano je na potrebu izjednačavanja troškova nautičke milje s kilometrom autoputa, potrebu djelovanja liječnika na svakom otoku, uvođenja brzog broda za hitne medicinske intervencije, kao i izgradnju heliodroma. Također, naglasak je stavljen i na povezivanje poljoprivrede s turizmom
Predstavnici Dalmatinskog saveza za otoke i Otočnoga sabora predstavili su jutros zaključke s nedavno održane tribine “Kuda i kako plove naši otoci”, osvrnuvši se ujedno na aktualnu situaciju u društvu, ponajviše na uvođenje kriznoga poreza.
Ukazali su tako među ostalim na potrebu izjednačavanja troškova nautičke milje s kilometrom autoputa, potrebu djelovanja liječnika na svakom otoku, uvođenja brzog broda za hitne medicinske intervencije, kao i izgradnju heliodroma. Također, naglasak je stavljen i na povezivanje poljoprivrede s turizmom, realizaciju izrađenih programa za šibenske otoke, kao i na mnoge druge inicijative koje se tiču otoka.
Da svakodnevna društveno-politička situacija u državi pogađa sve građane, a posebno one na otocima, gdje je život za oko 30 posto skuplji nego na kopnu, istaknuo je predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke Denis Barić.
– Novi harač od strane Vlade još će više pogoditi otočane, kao i sve građane koji žive od svoje male plaće. Budući da znamo da veći dio otočana čine umirovljenici, s neusklađivanjem mirovina, većim PDV-om i porezom na mirovine iznad 3.000 kuna, ovo je za otočane trostuki udar, kazao je Barić, naglasivši kako se u ovakvoj ekonomskoj situaciji ne mogu očekivati ulaganja u osnovnu infrastrukturu na otocima, budući da je upitno hoće li se zadržati i minimalna granica dostojanstvenog življenja.
Ne zna se tako što će biti s dogovorom oko izrade projektne dokumentacije za vodovodnu mrežu za otoke Iž i Ravu, ali i sa sličnim planiranim projektima na otocima.
Predstavnici Dalmatinskog saveza za otoke smatraju kako je neophodno uvođenje dodatne linije ili broda većeg kapaciteta na relaciji Rava-Iž-Zadar, kako bi se izbjegle velike ljetne gužve i kašnjenja, a Barić se osvrnuo i na potrebu planiranja racionalnog i kontroliranog korištenja prostora za izgradnju kapaciteta, kako bi se doprinijelo učinkovitom očuvanju okoliša i prirodnih ljepota, budući da su atraktivnost obale i očuvanost neurbaniziranih zaljeva i uvala, glavni motivi dolaska nautičara.