“Znatiželjko” krenuo u potragu za životom na Crvenom planetu

“Curiosity” će u dvije godine koliko je planirano trajanje misije procijeniti mogućnost života na Marsu u prošlosti i sadašnjosti te proučiti geologiju i geokemiju planeta
Robotsko vozilo američke svemirske agencija NASA “Curiosity” u ponedjeljak u 7.31 minutu po srednjoeuropskom vremenu uspješno se spustilo na Mars. Vozilo je lansirano 26. studenoga prošle godine u sklopu dosad najambicioznijeg programa istraživanja Marsa vrijednog 2,5 milijarde dolara. “Curiosity” iliti “Znatiželjko” bi u dvije godine koliko je planirano trajanje misije procijeniti mogućnost života na Marsu u prošlosti i sadašnjosti, istražiti procese povezane s mogućnošću života na Marsu, u čemu je posebno važna uloga vode, te proučiti geologiju i geokemiju planeta.
Trenutak olakšanja
Kontrola misije, smještena u Pasadeni blizu Los Angelesa, slijetanje robota popratila je oduševljenjem što, zna li se koliko je neuspješnih misija na Mars organizirano, ne treba čuditi. Za njih je to bio trenutak olakšanja nakon više od 566 milijuna kilometara koliko je “Curiositiy” proputovao prije slijetanja. Nekoliko trenutaka nakon slijetanja robot je poslao svoje prve tri fotografije s površine Marsa koje pokazuju kotače vozila i njegovu sjenu na stjenovitom terenu kratera Gale u kojega je sletio. Slijetanje je započeo pri brzini od 21.000 kilometara na sat, a ubrzo je počeo naglo usporavati. “Curiositiy” je bio smješten u zaštitnoj kapsuli, a tehnologija kojom je sletio korištena je po prvi put. Otvorio se golemi padobran, nešto poput ruksaka na mlazni pogon osnaženog dosad nikad korišten “nebeskim kranom”. To je omogućilo “Curiosityju” meko amarsiranje u krater Gale, blizu Marsova ekvatora, malo na južnoj polutci.
“Curiosity” je prvi potpuno opremljeni znanstveni laboratorij kojega je NASA lansirala u svemir, izvan Zemljine orbite. Osim kratera Gale robot će istraživati i gotovo 5.000 metara visoko brdo za koje se pretpostavlja da je sačinjeno do sedimenata kratera. Ozbiljnost misije potvrđuje i činjenica da je riječ o prvoj astrobiološkoj misiji NASA-e na Mars od programa Viking iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Oči, uši, usta…
“Curiosity”, zapravo samostalni laboratorij, je vozilo veličine osobnog automobila. Opremljen je sa 17 kamera visoke razlučivosti i različitih namjena. Sposoban je obavljati i laserski induciranu spektroskopiju jer pomoću lasera može s udaljenosti od sedam metara gađati laserskim pulsom gađati stijenu i nakon toga analizirati svjetlosni spektar kojeg emitira pogođena stijena.
Samopogoneći robot opremljen je vlastitim očima, ušima i ustima. Oči su mu kamere koje gledaju i analiziraju pejsaž Marsa. Uši su komunikacijska sredstva pomoću kojih je u kontaktu s kontrolom misije, a usta (više njih) su razni aparati pomoću kojh može “probati” stijene, kamenje i prašinu koje će usisati i geokemijski analizirati. Sposoban je i bušiti stijene i na taj način izvlačiti geološki materijal ispod površinskih slojeva što je važno ne bi li pronašao organske molekule “zarobljene” u ispodpovršinskim slojevima Marsove kore.
Ponosna NASA
NASA je uspješnom slijetanju “Curiosityja” pridala ogromnu pozornost. Za nju ono ima golemu važnost jer posljednjih godina proračun NASA-e smanjuje se iz godine u godinu, a završen je i tri desetljeća dug program space shuttle. Zaposlenicima Jet Propulsion Laboratoryja u Pasadeni sigurno je godio posjet Johna Holdren, glavnog znanstvenog savjetnika predsjednika Baracka Obame.
– Ovo je golemi korak naprijed u istraživanju planeta. Nitko nikad nije učinio ništa slično prije, izjavio je Holdren. Telegram je poslao i Obama zaključivši da su Sjedinjene Države na Marsu stvarale povijest. Za njega je slijetanje “Curiosityja”, najsofisticiranijeg laboratorija ikad poslanog na neki planet u svemiru, tehnološki podvig bez presedana kojim će se nacija ponositi i u dalekoj budućnosti.
Pravi posao za “Curiostiy” počinje za nekoliko tjedana. Do tada će kontrola misije obavljati sve potrebne inženjerske testove ne bi li utvrdila u kakvom je stanju vozilo nakon slijetanja.