Krleža ključna figura u kulturnom i političkom životu Zadra nakon II. svjetskog rata

 Udruga umirovljenika "Relja-Jazine Zadar"  danas je u Gradskoj knjižnici Zadar otvorila izložbu "Mi o nama". Na izložbi koja će u  predvorju knjižnice na šest panoa biti postavljena puna dva tjedna prikazane su slike druženja starih i novih stanovnika Zadra, slike "dice  Relje" i "dice Kalelarge". Osim o velikom značaju gradskih četvrti Relja i  Jazine u prošlosti Zadra, na otvorenju izložbe bilo je govora i o vremenu  kada je Crkva bila uz svoj narod te o bliskoj suradnji zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka i književnika Miroslava Krleže koji je uvelike zaslužan za postavljanje izložbe "Zlato i srebro Zadra, pokretanje zadarskog  Sveučilišta i izgradnju zgrade Muzeja "Zlato i srebro Zadra". Krležini  Glembajevi (tajkuni) danas su aktualniji u Hrvatskoj nego u vrijeme kada  su pisani, kazao je na otvaranju Ferdinand Perinović, član Udruge umirovljenika.
– Povod ovoj izložbi je činjenica što je danas Zadar prazan grad, nema  nikoga. Rođen sam na Kalelargi i više gotovo da i ne poznam nikoga. Ovo  je izložba slika "dice Relje" i "dice Kalelarge", to je moja zbirka jednog  drugog vremena. Cilj izložbe je da se mi preostali opet okupimo i podsjetimo zajedničke prošlosti. Slike su nastale u periodu od 20-ih godina  prošlog stoljeća, pa kroz sljedećih 50-ak godina. Na njima se nalaze poznate zadarske obitelji, poznati pojedinci poput Tomislava Ivčića,  Krešimira Ćosića, Enza Sovittija, Milorada Ignjatovića, Drage Čuline i  drugih, zatim prikaz prvog udarničkog raščišćavanja ruševina  19.12.1944. godine, prva anestezija eterom u zadarskoj bolnici 1945. godine, prikaz izgradnje hale u bivšem TIZ-u 1954. godine, prva Pričest u  crkvi sv. Ivana na Relji 1954. godine, kuće Popolare iz 1960. godine, slike  osoblja Medicinskog centra u Zadru 1951. godine, slike stanarskih djevojaka i mladića na Kolovarama 1958. godine te još mnogo zanimljivih događaja i ljudi iz tog vremena između dva rata i nakon II. Svjetskog rata,  kazao je Perinović.
Kroz cijelu priču na izložbi ukazivano je na veliku povijesnu ulogu  književnika Miroslava Krleže u obnovi Zadra i vremenu nakon rata.
– On je jedna od najbitnijih osoba u kulturnoj i političkoj zadarskoj povijesti kojoj možemo biti zahvalni što se Zadar u onakvom stanju nakon  savezničkog bombardiranja uspio ipak dovesti u red. Kada sve  stavite na papir, Krleža je realno učinio za Zadar više nego svi do sada zajedno. Dobili smo Sveučilište na koje su dolazili studenti iz drugih gradova, a mi djeca smo čistili ruševine i vidjeli kako svaki dan grad postaje sve  to bolji i to nas je sve držalo, dao nam je nadu u bolju i svjetliju budućnost u tom jako teškom trenutku za naš grad i ljude u njemu i na tome mu  zaista moramo biti zahvalni, a ne ga prozivati i razapinjati. Tu politiku  moramo ostaviti po strani, zaključio je Perinović.