Održana Večer bibinjskih uspomena

Slika korisnika valentinam
Na Trgu sv. Roka u Staron selu
Razgovarali su o prošlosti i kulturi mjesta i pričali zanimljive anegdote iz svakodnevnog života. Sudjelovali su: Božidar Šimunić, Ante Gverić, Milka Šimunić, Anđelka Lukić i drugi. Nostalgičnu manifestaciju organizirala je Turistička zajednica općine Bibinje
Sudionici manifestacije bibinjske Turističke zajednice

Na trgu sv. Roka ispred istoimene crkve u Staron selu održana je "Večer bibinjskih uspomena". Sudionici su razgovarali o prošlosti i kulturi mjesta i pričali zanimljive anegdote iz svakodnevnog života.

Sudjelovali su: Božidar Šimunić, Ante Gverić, Milka Šimunić, Anđelka Lukić i drugi. Nostalgičnu manifestaciju organizirala je Turistička zajednica općine Bibinje. Voditeljica programa je bila Vesna Matešić.

Povijest Bibinja počinje s prvim tisućljećem. Zna se kako je pred kraj 1. stoljeća poslije Krista jedan od povlaštenih Rimljana, po imenu Vibij, na području današnjeg Bibinja dobio posjed koji je nosio gazdino ime Vibianum, što je slično imenu Bibinje. Za vrijeme talijanske okupacije u Drugom svjetskom ratu Bibinje se zvalo Bibano. Bibinje su kao posjed, zemljište, pripadale zadarskom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu. Kao zemljoradnici Bibinjci su bili kmetovi na imanjima zadarskih samostana, crkava i plemenitaša.

U doba turskih provala Bibinjci su bili okupljeni na poluotoku, na kojem i danas leži Staro selo. S vremenom su izvan poluotoka nicali torovi, sjeverno uzduž stare ceste koja vodi od Zadra prema Sukošanu. Svi ti torovi nastali su kao sateliti jezgre u samom Starom selu, najprije kao mjesto gdje su se gradile ograde za držanje stoke, a kasnije za izgradnju kuća.

Prirodno povećanje broja članova obitelji u Starom selu, zbog ograničenog prostora za izgradnju novih kuća, pratilo je stalno iseljavanje mlađih ljudi u ta nova, satelitska naselja - Torove. Stanovnike Torova i danas ljudi u Staron selu nazivaju Toranima. Oni u Staron selu zadržali i naziv Seljani.

U srednjovjekovnim izvorima spominje se kao Bibanum prvi put 1250. Pri popisu pučanstva 1527. razlikuju se Velike Bibinje sa 42 stanovnika i Male Bibinje sa 49 stanovnika. Velike Bibinje su vjerojatno Staro selo, okupljeno oko crkvice sv. Ivana na kraju poluotoka.

Male Bibinje su dodatak Staron selu, a podigli su ih došljaci s Petrine. Oni su sazidali i crkvu sv. Roka, zaštitnika od kužnih bolesti koje su u to doba harale. Ta je crkva za ratova rušena i obnavljana. Župna crkva sv. Roka, zaštitnika, posvećena je 11. listopada 1674. za župnika don Šime Berlovića i zadarskog biskupa Ivana Ev. Parzaga.

- Brojni sinovi i kćeri ovog mjesta žive u dalekoj Australiji, Americi, Kanadi i u drugim zemljama, rečeno je na “Večeri bibinjskih uspomena”.

Ispričana je i priča o Bibinjki koja u 13. stoljeću svoje imanje daruje crkvi sv. Kate u Zadru, Stomorinuselu ili Petrinu kao župi i njezinim župnicima u 15. i 16. stoljeću.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno