Brguljska farma izvozit će kvalitetni kozji sir

Slika korisnika admin
koze
Stado na brguljskoj farmi narast će na stotinjak koza i ovaca

Početkom rujna odlučili smo posjetiti minifarmu koza i ovaca čiji su nas vlasnici Danko Kačanić i Josip Grubiša, dragovoljci Domovinskog rata, srdačno primili.

Na čelo ove male kolone zainteresiranih stao je prof. dr. sci. Ante Kolega Bage.

On nije htio gubiti vrijeme i krenuo je u obilazak farme s Dankom i Josipom.

Plan proširenja farme

- Trenutačno je na farmi oko pedesetak ovaca i koza. Naši su planovi daleko veći i ovo je tek početak, govori Danko-Žile dodajući da im je osiguran plasman sira, osobito kozjeg kao i janjetine i jaretine.

Ovi vrijedni farmeri inače imaju planova na pretek, no ističu i neke probleme koji ih prate od početka.

Voda i hrana za ovce i koze mogla bi biti jedan od većih problema kad se bude išlo na proširivanje farme na kojoj bi stado naraslo na stotinjak.

- Pored janjetine i jarećeg mesa kozji sir bit će naša specijalna ponuda. Prvo će kozji sir biti plasiran preko ugostiteljskog objekta, a zatim, ovisi o količini njegove proizvodnje, krećemo i na vanjsko tržište koje je već zainteresirano za ovaj proizvod, kaže Kačanić.

Da bismo se uvjerili u "specijalnost" toga sira, domaćini su nam ponudili da ga kušamo.

Mužnja koza i ovaca zasad se obavlja ručno, ali će se proširenjem farme za to uskoro morati nabaviti stroj za mužnju što će olakšati posao farmerima.

Projekt proširenja farme planira se uz pomoć državnih poticaja, no i dalje za Kačanića i Grubišu ostaje u zoni rizika jer su svjesni koliko sredstava i truda treba da bi farma donijela profit.

- Mi se nadamo da ćemo svojim programima uspjeti dobiti poticaj, a očekujemo i pomoć braniteljskih fondova i europskih pristupnih fondova. Bez toga neće biti moguće govoriti o proširenju farme na bar stotinu ovaca i koza. Planiramo i zapošljavanje nekoliko radnika, otkriva Kačanić, dodajući da je skupo i dohranjivanje stoke.

Voda - gorući problem

- Koze i ovce zasad se hrane samo prirodnom hranom te i dohranjuju sijenom i kukuruzom. Ishrana postaje sve veći problem koji će se trebati rješiti što prije, napominju otočni farmeri, a prof. Bage im kaže da se i za to može naći "lijeka".

Morat će, naime, proizvoditi tu hranu, stočni kelj, stočni bob, stočni grašak, stočni sirak. Nabava strojeva za obradu i sjetvu hrane bit će neophodna, no voda je gorući problem koji treba brzo rješavati, a do tada iskoristiti lokve i cisterne za vodu.

Razvoj ovčarstva i kozarstva, posebno na otoku, važan je i za razvoj turizma kojemu je bitno da ima kvalitetni domaći proizvod i pretvori ga u otočnu prepoznatljivost.

Mladi brguljski farmeri pozorno su pratili savjete prof. Kolege i odlučili ih primijeniti na svojoj farmi.

 Prof. Ante Kolega bio je, naime, voditelj tima koji je izradio Strategiju plana razvoja Zadarske županije u koji spadaju i naši otoci kao što je Molat. Pitanja je bilo mnogo, ali i konkretnih odgovora. Raspravljalo se i o preduvjetima bržeg razvoja naših otoka, o osnovnim pravcima u razvoju otoka, o specifičnostima razvoja svakog našeg otoka i slično.

Bilo je i kritike na račun dinamike razvoja naših otoka. Ipak, oštrica je bila usmjerena na sporost razvoja otoka premda bi to moglo ići brže na temelju spomenute postojeće strategije razvoja.

Zatvaranjem vrata brguljske farme otvorila se vrlo jednostavna spoznaja da je temelj razvoja otoka mladi čovjek koji ima interes živjeti na otoku na kojem može dobro živjeti od svoga rada. Baš kao što primjerom svjedoče prva dva molatska farmera.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno