U MAMIĆEVU STADU RASPLODNJACI VEĆ POMRKALI 250 OVACA

Još prije dva mjeseca nabavio sam desetak novih rasplodnjaka kako bi se privikli na stado i sada ih je ukupno dvadeset (1 ovan/25 plotkinja). U dobroj su kondiciji i već je više od 50 posto „omrkanih” ovaca, kaže Marko Mamić, uzgajivač i vlasnik stada od 500 odraslih ovaca. Zašto Mamićevo stado zadovoljava sve kriterije rasplodne kondicije i kako im je to omogućeno?
Dugo toplo ljeto se nastavlja i u rujnu i meteorolozi kažu da bi prema prognozama plaže mogle biti pune čitav rujan. Ali, na plažama sigurno nećemo vidjeti poljoprivredne proizvođače, a poglavito ne vinogradare, ovčare i kozare.
– Svaka čast svim proizvođačima, ali vinogradari i ovčari nikada nemaju odmora, kaže Marko Mamić, uzgajivač ovaca i stada od 500 odraslih grla u Lišanima Ostrovičkim.
S pašarenja na traktor
 – Mi ovčari da ništa drugo ne radimo dovoljno je to što po cijeli dan pašarimo, a kad su najveće žege i omarine stado planduje, a mi sjedamo za traktor i u polje, košnja, baliranje, kombajniranje, skladištenje i još podosta toga. Eto, već je rujan i zna se što to znači za ovčare, jer i sam naziv dolazi od naziva za jelenje glasanje pred parenje – rujanje, kaže Marko pa pojašnjava: – Još prije dva mjeseca nabavio sam desetak novih rasplodnjaka kako bi se privikli na stado i sada ih je ukupno dvadeset (1 ovan/25 plotkinja), u dobroj su kondiciji i već je više od 50 posto „omrkanih” ovaca.
Sin Tome, dvadesettrogodišnji mladić, po zanimanju automehaničar, sluša oca, ali ga i podsjeća: – Kaži, ćaćo, ko je odabrao ove prave rasplodnjake od čistokrvne pramenke?! – ponosno će mladić hvatajući jednog rogatog koji uzrastom nadvisuje sve u stadu.
Ovan, kao i cjelokupno stado, ljubopitljivo gleda i prilazi bez imalo animoziteta, a među stadom je i pet pasa i svi su u izvrsnim međusobnim odnosima, poštujući hijerarhiju prema visini i obujmu, ali i stado ima određen aspekt prema njima. Ipak, i jedni, i drugi, i stado, i psi, najviše se pokoravaju pastirima.
Dobar zalogaj i lijepa riječ
Budući da se čuvanja stada prihvaćaju svi članovi gospodarstva Mamić, prema potrebi, ovisno koji su poslovi primarni i koji je član najmanje potreban i obavezan na drugom zadatku pa kako se onda ponašaju i blago i psi, kada je opće poznato da ni jedni ni drugi ne vole promjene gospodara.
– Imamo mi lijek i za to, kaže „pater familias” Marko, staro pecivo i po koji pseći kolačić čuda čine, a ovcama i kozama po fetu starog kruha kao i lijepa riječ. Ne biste vjerovali kako vole kada im ukažete važnost, kaže Marko i dodaje: – Moja supruga Jasna to nikako da prihvati i nije čudo da nju psi ne vole, pogotovo njemački ovčar, koji će iskoristiti prvu priliku i neopaženo napustiti stado ako je ona pastir.
Tonka, najmlađa kći (19) ne slaže se s ocem jer Tonka puno voli pse i pročitala je puno stručnih priloga, a posebice psihologiju psa te zna da je pas životinja koja pripada čoporu, koji ima urođenu potrebu za životom u sustavu hijerarhije. Kad napusti leglo, štene dobiva novo društvo koje čine svi članovi jednog kućanstva, i ljudi i životinje. Odvojeno od sigurnosti i topline legla, neće se opustiti dok potpuno ne upozna novi teritorij i nekog od ukućana ne izabere za vođu čopora.
– Naš je Rex (njem. ovčar) izabrao ćaću za vođu čopora i to je definitivno, to trebamo svi poštovati jer silom možemo postići suprotni efekt, kaže Tonka.
Plandište usred Vedrog polja
 Prošlo je 17 sati, vrijeme je popodnevnog pašarenja, uznemirili su se psi i stado se pokrenulo iz plandišta. Plandište s čvrsto i kvalitetno ograđenim ispustom, usred ničega, „Vedrog polja” koje danas vedri samo ovcama i kozama, ali i njihovim vlasnicima. Polje se prostire na stotinu kvadratnih metara, dužinom naselja, nekada se obrađivalo, a ovce su imale pristup samo nakon žetve.
Danas je pod žitaricama i djetelinom cca 5,0 ha Vedrog polja te ono uglavnom služi za ispašu ovaca i koza, naravno, uz uvjet da ima vegetacije.
 Ali, i kada je trava sasušena, kao u kolovozu ove godine stada s 25 OPG -a Lišana, koliko ih se bavi ovom proizvodnjom, makar imaju mogućnost boravka na svježem zraku i održavanja kondicije. Kondicija (lat. konditio – stanje), odnosno trenutačno stanje životinje s obzirom na njezin vanjski izgled, a posljedica je njege, vježbe te osobito hranidbe, bitan je čimbenik uspješnosti proizvodnje i reprodukcije. Stoga, stočari nastoje da životinje dovedu u rasplodnu kondiciju u vrijeme pripusta, a to znači da životinje trebaju biti srednje uhranjene, živahne, zdrave, pokretljive i dobro prilagođene.
Stado Marka Mamić zadovoljava sve kriterije rasplodne kondicije, a Marko se doista morao potruditi kako bi im to omogućio. Godinama su vruće ljetne mjesece provodile u staji, a onda se dosjetio i podigao im ljetno plandište na vlastitim parcelama usred Vedrog polja. Plandište je unutar ispusta od 2.500 m zasjenjeno listincem i pvc mrežama, a cirkulacija zraka je više nego dobra. U sjenici je i spremnik pitke vode, kapaciteta 3200 litara koju stado popije u tri dana, odnosno svaki treći dan ide po vodu na seosku bušotinu. Sretan je, kako sam kaže, da ne mora kupovati vodu jer bi to utjecalo na niži ekonomski učinak gospodarstva koje broji devet članova, a samo dva člana zarađuju izvan gospodarstva.
Masovni pripust
Zahvaljujući primjerenim uvjetima smještaja, ishrane i njege Markove ovce su sezonski poliestrične, tako da je masovni pripust od polovice srpnja do kraja rujna.
– Meni to više odgovara, kaže Marko, te pojašnjava, tako u mjesec dana završi janjenje, pa smo poslije mirni. Ali, mladi nisu baš oduševljeni takvom organizacijom, poglavito Tome koji tada preuzima ulogu primalje i noći provodi pomažući pri janjenju, ponajviše mladim ovcama i prvojanjkama, a Tome bi radije izašao s društvom.
– Nije stvar u izlasku – pravda se Tome. To je veoma naporno iz noći u noć bdjeti, a još kad puše bura ili južina, ma tada mislim samo o svojoj sobi i toploj postelji.
– Pa kad voliš toplinu, što sad ne spavaš ovdje u kamp prikolici – pita ga otac u šali, ali pritom misli ozbiljno.
– Vjerojatno je i njemu naporno cijelo ljeto spavati u prikolici pokraj plandišta, tako blizu doma, a opet tako daleko. No, sve je to za bolje sutra, ne meni nego njima i oni trebaju meni biti zahvalni što se trudim i unijeti malo više samoinicijative, a ne shvaćati da rade za mene ili drugoga – zaključio je Marko u dobroj vjeri da su ga djeca razumjela.

 MRKANJE – NAJVAŽNIJA FAZA SPOLNOG CIKLUSA OVACA I KOZA

Mrkanje (spolni žar, tjeranje, estrus) u ovaca se izražava tijekom cijele godine (poliestrične životinje). Razdoblje mrkanja traje od 4 do 8 tjedana, ali i duže. U tom razdoblju dogodi se 2 – 5 uzastopnih estrusa, nakon čega slijedi duže razdoblje bez estrusa, a što je ono dulje, manje je janjadi. Negativni učinak kratke sezone pripusta može se umanjiti umjetnim poticanjem spolnog žara izvan sezone, davanjem hormona putem injekcija i vaginalnih spužvica koje su natopljene hormonom i/ili odabiranjem za uzgoj ovaca koje pokazuju prirodnu sklonost za dugu sezonu mrkanja.
 Za vrijeme spolnog žara ovca je uznemirena, bleji, zaskakuje na druge plotkinje, traži blizinu ovna i dopušta skok. Spolni je organ natečen, zacrvenjen i vlažno sluzav. Ovca gubi apetit i često mokri.
To su vidljivi znaci mrkanja, dok „tiho mrkanje” otkrivaju mužjaci – probači. Samo trajanje spolnog žara u ovaca je prosječno 35 sati (14 – 70), a ako nije došlo do oplodnje, sljedeći je spolni ciklus za 17 dana (15 – 18), odnosno to je vremensko razdoblje između dva tjeranja (mrkanja) i uključuje više faza od kojih je posljednja estrus.
Pripust je početna karika u ciklusu proizvodnje, jer svaka ovčarska proizvodnja, bez obzira na područje uzgoja i proizvodni cilj, počinje pripustom. Važno je uvođenje mladih životinja u pripust, da imaju najmanje 60 % konačne tjelesne mase, dobru građu, razvijenost i funkciju spolnih organa. Pripust prema načinu izvođenja može biti prirodni i umjetno osjemenjivanje.

 TRI VRSTE PARENJA

U prirodnom pripustu primjenjuju se tri vrste parenja:
Slobodno parenje ili divlji skok (nekoliko ovnova u stadu slobodno oplođuju ovce, pri čemu nema kontrole ni podataka, rješenje je pripust u odvojenim skupinama).
Haremsko parenje, jedan ovan u stadu, pri čemu je poznat otac janjadi, ali ostalo nije poznato.
Individualno (ručno) parenje; pripust iz ruke, određenom ovnu dovodi se ovca u estrusu koju je otkrio rasplodnjak „probač”. Primjenjuje se u intenzivnom uzgoju, a jedan ovan može oploditi dnevno četiri plotkinje, ali nije preporučljivo da ima više od dva skoka dnevno.
Umjetno osjemenjivanje najbolji je način oplodnje jer se najkvalitetniji ovnovi (visoke genetske kvalitete) koriste za prijenos njihovih pozitivnih svojstava na veći broj potomaka (jedan rasplodnjak dolazi na cca 600 plotkinja).

 I ZADARSKOJ ŽUPANIJI 75.000 OVACA

U Hrvatskoj se danas uzgaja oko 20 pasmina ovaca. Pasminska struktura je prilagođena proizvodnim ciljevima. U Zadarskoj županiji se uzgaja oko 75.000 ovaca, prvenstveno za proizvodnju mesa – janjetine i to uglavnom pasmina, dalmatinska pramenka, najbrojnija populacija ovaca u Hrvatskoj. Proizvodna vrijednost ove pasmine je da se uzgaja u područjima otežanih uvjeta gospodarenja (krš), skromna u pogledu ishrane i držanja, a proizvodi dobiveni od dalmatinske pramenke mogu se zaštiti jednom od oznaka: izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog specijaliteta.
Istarska ovca, kombiniranih proizvodnih svojstava meso – mlijeko, ubraja se među najkrupnije pramenke u Hrvatskoj (70 kg ovce, 100 kg ovnovi). Prije desetak godina pasmina je uključena u program zaštite izvornih pasmina RH i time je zamjetno zaustavljen trend pada veličine populacije, a ujedno i iniciran interes javnosti za ovu pasminu. Interes za ovu pasminu iskazalo je i nekoliko uzgajivača u Zadarskoj županiji.
Od visoko plodnih pasmina uzgajivači Zadrske županije preferiraju romanovsku ovcu, koja se inače drži najplodnijom pasminom na svijetu (rekord je 9 janjadi u jednom janjenju) te se ovnovi koriste za povećanje plodnosti ostalih pasmina, a od pasmina za proizvodnju mlijeka sardinijsku ovcu, autohtonu ovcu s otoka Sardinije, koja je imala veliki utjecaj na popravak mliječnosti primorskih ovaca.