Kruta birokracija na putu srpskim povratnicima

Nakon što su HDZ i SDSS postigli definitivan politički dogovor oko raspisivanja dodatnog roka za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje još uvijek se ne zna koliko bi se ljudi na njega moglo javiti, niti koliko bi to moglo dodatno opteretiti državni proračun. S jedne strane, zastupnik SDSS-a Ratko Gajica uvjeren je da se na dodatni rok ipak neće javiti pretjerano veliki broj bivših nositelja stanarskih prava na stanove u velikim gradovima gdje nije bilo ratnih operacija.
– Jako je nezahvalno u ovom trenutku raditi kalkulacije o tome koliko bi se ljudi moglo javiti. Na prvi, koji je istekao još u rujnu 2005. godine, javilo se samo oko 4.500 ljudi. Na ovaj koji će se dodatno raspisati ne očekujem da bi se moglo javiti više od 500 ljudi. Moguće je čak da taj broj bude i nešto manji, rekao je Gajica. S druge strane, predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF) Veljko Džakula očekuje da bi se uz dobru kampanju koju će nakon raspisivanja dodatnog roka provoditi njegova udruga, za projekt stambenog zbrinjavanja moglo javiti još pet do deset tisuća ljudi.
– SDF će svakako pokrenuti veliku kampanju da se sa zahtjevima javi što više ljudi. Srpski izbjeglice jako pažljivo slušaju što ćemo im mi reći, rekao je Džakula. I Gajica kaže da će njegova stranka provoditi kampanju među srpskim izbjeglicama kako bi se što više ljudi javilo na dodatni rok, ali navodi i dodatne otežavajuće okolnosti koje će po njemu utjecati na to da se na njega javi relativno malo ljudi
– S jedne strane ljudi su razasuti na raznim stranama i moguće je da dio njih opet ne bude pravovremeno informiran. S druge je na djelu komplicirana administrativna procedura koja zahtjeva prikupljanje velikog broja dokumenata do kojih ljudima nije baš tako lako doći. Osim toga, često se ne poštuje procedura i duh Zakona o upravnom postupku koji kažu da se u graničnim i spornim situacijama uvijek ide na ruku stranci. A meni se čini da se u praksi često događa suprotno, da se traže i najmanji razlozi da se zahtjev odbije, rekao je Gajica koji posebno naglašava da srpski povratnici čine samo 20 posto onih koji su obuhvaćeni programom stambenog zbrinjavanja.
Naši se sugovornici slažu da u ovom trenutku još uvijek nije moguće izaći ni s konkretnijom računicom koliko bi produženje roka moglo značiti i dodatni pritisak na proračun, i to ne samo zbog toga jer se ne zna koliko će se ljudi dodatno javiti.- Stvar je naravno i u tome da velika razlika u cijeni stana u Zagrebu i u nekom malom mjestu. S druge strane na otkupnu cijenu utjecat će i olakšice koja je Vlada definirala na svojoj prošlotjednoj sjednici, rekao je Gajica. Odlukom Vlade iz 2006. godine bila je predviđena izgradnja 3.600 stanova po modelu POS-a za korisnike programa stambenog zbrinjavanja, te kupnja dodatnih 400 na tržištu.