Oko povratka u klupe samo je je jedno sigurno – u kaos ulazimo nepripremljeni

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
POČINJE ŠKOLA
Ako sat može trajati 40 minuta, zašto je uopće do sada morao trajati 45 minuta, ako se djeca mogu školovati kod kuće, čemu onda uopće škola. Izgubili smo dva mjeseca koja smo mogli iskoristiti za kvalitetnu pripremu, ali nismo. Škole su sada prepuštene same sebi, kaže Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod
pixabay.com
Tisuću se pitanja posljednja dva tjedna vrtilo po školskim zgradama i među prosvjetnim djelatnicima

Tko će u jednoj, tko u dvije ili čak tri smjene, tko s maskama, a tko bez, kako i za koga organizirati produženi boravak, koji model nastave primijeniti, tko će u učionicu, a tko na online nastavu, samo su neka od pitanja o kojima se već dva tjedna raspravlja u školama.

Raspravljaju o njima i roditelji gotovo pola milijuna hrvatskih školaraca, a dio tih rasprava je i prijevoz učenika, skraćenje nastavnog sata, nedostatak tehničkog osoblja u školama koje će činiti okosnicu provođenja propisanih epidemioloških mjera. Sve te rasprave imaju istu polaznu točku koja ih je uzrokovala, a to je zahtjev epidemiologa da se učenici pojedinih razrednih odjela ne smiju miješati. Zahtjev, koji je po ocjeni mnogih, besmislen, jer tko će tim istim učenicima po završetku nastave zabraniti druženje, tko će kontrolirati miješaju li se na različitim slobodnim aktivnostima, a sigurno je da će se miješati.

Međutim, koliko god razum kaže da sustav odlaska i boravka u školama »u balončićima« pada u vodu već po izlasku iz te škole i da zbog tih »balončića« dio roditelja ostaje bez nasušno potrebne usluge programa produženog boravka resorno ministarstvo je neumoljivo i čvrsto se drži propisanog slova epidemiologa.

Kažu, mora tako biti pa makar u početku, a onda će se vidjeti hoće li epidemiološke prilike omogućiti popuštanje pojedinih mjera, a među njima je i omogućiti miješanje djece i otvoriti skupine produženog boravka kako bi djeca bila pod nadzorom dok su im roditelji na poslu.

Tisuću se pitanja posljednja dva tjedna vrtilo po školskim zgradama i među prosvjetnim djelatnicima, ali malo njih bilo je vezano uz bit škole i obrazovanja. Rijetko tko se zapitao s kakvim se znanjem nakon jedne atipične školske godine obilježene štrajkom i »lockdownom« u kojoj su učenici više bili kod kuće nego u školi, školarci vraćaju u školske klupe, a još manje se pitanja postavlja kakva je to atipična i kaotična godina pred njima.

U samom startu velik je broj škola zatražilo skraćenje nastavnog sata za 5, a neke čak i 10 minuta. Iako na dnevnoj razini to skraćenje ne izgleda puno, na mjesečnoj, polugodišnjoj ili razini cijele nastavne godine to je jako puno. Radi se o desecima neodrađenih nastavnih sati. Na godišnjoj razini učenici će izgubiti i do jednog mjeseca nastave, a pitanje kakva je to školska godina pred njima prema mišljenju predsjednika Sindikata Preporod, Željka Stipića, pitanje je svih pitanja.

– Nitko se ne želi suočiti s istinom, a istina je takva da su učenici prošle godine izgubili puno gradiva i ako im ne omogućimo nadoknadu tog gradiva, bit ćemo u velikom problemu. Što dulje to odgađamo, u većem smo problemu. Nije u svim predmetima isto, ali postoje stvari koje se ne mogu preskočiti kao što je periodički sustav elemenata u kemiji. Međutim, to se ne želi čuti. Političarima je to previše. Oni najbolje funkcioniraju od danas do sutra, a taj problem nije nastao od danas do sutra i neće nestati od danas do sutra. To pitanje ne zanima ni obrazovnu vlast, jer oni to gledaju samo kroz prekovremene sate nastavnika, kaže Stipić.

Paralelni sustav

Model hibridne nastave koji u pojedinim školama počinje funkcionirati od ponedjeljka, dodaje, paralelni je način nastave koji može funkcionirati samo ukoliko škola ima paralelne nastavnike.
– Učitelji to fizički neće stizati, istovremeno održavati nastavu u učionici i online. To je nemoguće i rezultat toga bit će zadovoljenje forme, a to je onda recept za nered u sustavu, upozorava Stipić.

Papirnato će, kaže, stvari biti »pokrivene«, no u konačnici paralelni sustav u kojem se istovremeno provodi nastava u učionici i online, kao i kraći nastavni sat rezultirat će generacijama učenika koje će biti zakinute, a sve će to doći na vidjelo kod nekih budućih istraživanja ili nekih budućih ispita državne mature.

– Međutim političari razmišljaju u okvirima mandata i koga briga što će biti jednog dana na državnoj maturi. Mi ne znamo koliko smo učenicima proljetos naštetili, jer nismo napravili nikakvo istraživanje. Razumijem da škole nemaju drugih rješenja i da zbog prostornih uvjeta sada biraju hibridni model nastave, ali bilo bi dobro da se to sve i pravno regulira na način da se ili angažiraju dodatni nastavnici ili plati prekovremeni rad. U protivnom ćemo i nakon Blaženke imati Blaženku, jer sve smo to već proljetos prošli, naglašava Stipić.

Dodajući kako uopće ne treba postavljati pitanje hoće li učenici i u novoj školskoj godini biti zakinuti za dio gradiva Stipić kaže da treba postaviti pitanje u kojem će to postotku biti.

– Ne treba pitati hoće li ili neće. Hoće sigurno, ali ne znamo koliko i kako će se to sanirati. Imate nastavu hrvatskog jezika čija je tjedna satnica četiri ili pet sati. Skraćenjem sata u jednom polugodištu izgubit će se 16 sati nastave samo iz hrvatskog jezika. Ako sat može trajati 40 minuta, zašto je uopće do sada morao trajati 45 minuta, ako se djeca mogu školovati kod kuće, čemu onda uopće škola. Mi ulazimo u kaos potpuno nepripremljeni. Izgubili smo dva mjeseca koje smo mogli iskoristiti za kvalitetnu pripremu, ali nismo. Škole su sada prepuštene same sebi.

Na brzinu se sve odradilo, a kada čitam ove posljednje detaljne preporuke za rad škola kao da čitam Primorčevu monografiju o odgojno-obrazovnom sustavu. Piše se o tome koliko škola radi u koliko smjena, čemu služi Agencija i slično. To nikoga ne zanima. Prava je umješnost napisati tako nešto i reći toliko malo. Već sada imamo nered, a još ništa nije krenulo, a što će tek biti kada se jedan nastavnik razboli i kad to kapilarno krene. Nastava se više neće moći organizirati. Naša zabava tek počinje, a hrvatski model obrazovanja u vrijeme epidemije može se opisati u jednoj rečenici: »Jedan nastavnik, dva posla, po mogućnosti manja plaća i za bonus korona ako nemaš sreće«, navodi Stipić.

Preciznija rješenja

Izvorni voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić kaže pak da upute vezane uz početak rada škola sadrže elemente koje treba podržati poput usmjerenja k tome da se krene s klasičnim oblikom odgoja i obrazovanja i odustajanja od jednog univerzalnog rješenja za dječje vrtiće i različite vrste škola. Pozitivna je i želja da se rješenja prilagode regionalnom i lokalnom okružju. Ono što im izrazito nedostaje jest odgojno-obrazovna komponenta koja je jednako važna kao i javnozdravstvena. Štoviše pitanja maski, higijenskih sredstava i fizičke distance su ona za koja su zaduženi stručnjaci u javnom zdravstvu, a obrazovna politika trebala bi biti usmjerena na kvalitetu odgoja i obrazovanja s čim se Ministarstvo s nacionalne razine još uvijek nije ozbiljnije bavilo.

– Prvo što je nužno sada učiniti jest plan kako nadoknaditi propušteno iz prošle školske godine zbog korone i štrajka. Sada je jedini trenutak za to. Nadalje, još je uvijek moguće izdvojiti ona znanja i vještine koje je nužno usvojiti u nadolazećoj školskoj godini u različitim epidemiološkim scenarijima i to za cijelu godinu. To bi značilo da se s nacionalne razine odrede jezgrovni ishodi s pripadajućim znanjima i vještinama koje je potrebno usvojiti u svim scenarijima. Osnova za to može biti model C u kojem se poučava i uči samo online. Na ta se osnovna znanja i vještine u pojedinom predmetu nadovezuju ona koja se trebaju ostvariti u modelu B koji uključuje kombinaciju učioničke i online nastave, a na njih ona u modelu C koji podrazumijeva samo učioničku nastavu. Važno je naglasiti i da je i kod tog modela nužno smanjiti širinu i dubinu poučavanja i to iz nekoliko razloga. Prvi je potreba nadoknade propuštenog iz prošle školske godine, a drugi smanjenje trajanja sata i drugačija organizacija škole kojima se gubi određen broj sati. Naznake za to u dokumentima ministarstva kao reakcija na javne nastupe postoje, ali tome poslu potrebno je pristupiti vrlo sustavno, stručno i energično, pojašnjava Jokić.

Nadalje, dodaje, ministarstvo bi trebalo poticati uspostavu nacionalnog ritma usvajanja ishoda kako bi se moglo biti fleksibilan u različitim scenarijima obolijevanja ili samoizolacije djece i mladih te odgojno-obrazovnih radnika. Također, važno je napraviti nove pristupe vrednovanju i ocjenjivanju u ovoj situaciji.

– Taj je dio posebice izazovan u hibridnim i online modelima poučavanja i učenja. Važno je izraditi posebna rješenja za darovite i učenike s poteškoćama. Presudno je doraditi online sustave i prakse i to prije svega intenzivnijom komunikacijom uživo učenika sa svojim učiteljima, optimiziranjem opterećenja učenika i nastavnika te posebice strukturiranjem radnog dana. Važno je da se i u online okruženju uspostavi struktura školskog dana kako neki učenici ne bi radili 14 sati, a neki 4 minute. Ako se računa na online ili hibridne modele nastave potrebno je osigurati informatičku opremu svim učenicima i nastavnicima jer je oni nemaju.

U javnom se prostoru prešutno provlači da je svi imaju, što je potpuna neistina koja će dovesti do povećanja razlika među učenicima, upozorava Jokić.

Također, kaže, potrebno je preciznije odrediti što je s dodatnom, dopunskom nastavom i izvannastavnim aktivnostima. Nužno je izraditi i preciznija rješenja za učenike koji su u samoizolaciji, te posebice što se događa kad dođe do obolijevanja ili izolacije nastavnika.

– Naravno da su to izazovi koji nisu jednostavno rješivi, ali svi mi koji radimo u obrazovanju i znanosti, možemo im odgovoriti, zaključuje Jokić.

 

Preporod uputio sedam prijedloga za rješavanje problema statusa nastavnika

 

Navodeći kako se u sustavu školstva i prije nego je počela nastavna godina pojavljuju osobe zaražene koronavirusom, Stipić kaže da je mnogo upita oko toga što će biti kada se nastavnik u školi zarazi ili mora u samoizolaciju.

– Ono što brine nastavnike je kako će biti plaćeni u samoizolaciji, jer od njih će se tražiti da rade od kuće, a boje se da će dobivati propisanu naknadu za samoizolaciju, kaže Stipić. Stoga je Preporod uputio sedam prijedloga ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu koji se odnose na status radnika u odgojno-obrazovnim ustanovama u vrijeme odvijanja nastave prema tri predložena modela upozoravajući da je poslodavac za obavljanje nastave prema A, B i C- modelu radniku dužan izdati aneks Rješenja o tjednom zaduženju. U tim se prijedlozima traži da se radniku za vrijeme odvijanja nastave prema C-modelu osnovna plaća uvećava za smjenski i dvokratni rad.

Za vrijeme obavljanja nastave prema B i C-modelu, radniku se nadoknađuju troškovi nastali prilikom odvijanja nastave na daljinu. Ako radnik nastavu obavlja prema A-modelu, a za učenike koji su oboljeli ili su u samoizolaciji, sukladno uputama, vrijeme provedeno u obavljanju nastave prema C-modelu, radniku će se platiti kao prekovremeni rad. Također se predlaže da troškove testiranja na COVID-19 snosi poslodavac te da se za vrijeme provedeno na bolovanju zbog zaraze virusom COVID-19, kao i za vrijeme provedeno u samoizolaciji, odgojno-obrazovnim radnicima plaća isplaćuje u punom iznosu.

– Pozivamo prosvjetne vlasti da žurno započnu dijalog sa školskim sindikatima oko rješavanja problema na koje ovi prijedlozi nude rješenja. U slučaju ignoriranja ovih prijedloga, dogodit će se razni oblici iskazivanja nezadovoljstva, a samim time dovest će se u pitanje funkcioniranje škola u okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusa, upozorava Stipić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno