Zadar će za koju godinu stajati uz bok najboljima

Dubrovnik i Opatija stalno su bili tretirani kao zvijezde, a Split se sam za sebe nekako uspijevao boriti. Zadar je uvijek bio u 50. planu te je sve to dovelo do rezultata kakve danas imamo, govori direktor Turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe. On napominje da je Zadar iz sjene počeo izlaziti tek nedavno te najavljuje da bi se konačan izlazak Donatova grada “na svjetlo” mogao dogoditi vrlo brzo
Zadar i zadarska regija su podcijenjena destinacija, utvrdio je to nedavno jedan strani novinar koji je primijetio da je riječ o gradu s obiljem spomenika kulture, okruženom brojnim nacionalnim parkovima (Paklenica, Krka, Kornati) i parkovima prirode (Telašćica i Vransko jezero). Unatoč tome, Zadar nema prepoznatljivi turistički profil poput nekih drugih gradova na Jadranu. Primjerice Dubrovnika, Opatije, Rovinja, Poreča, u posljednje vrijeme sve više i Splita…
Indikativan je podatak da Zadar, kao niti jedno mjesto u zadarskoj regiji, nikad nije ušao u najuži izbor za dobivanje Plavog cvijeta, nagrade koju u sklopu svoje ekološko-edukativne akcije Volim Hrvatsku – Više cvijeća – manje smeća, dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica.
Izlazak iz sjene
– Dubrovnik i Opatija stalno su bili tretirani kao zvijezde, a Split se sam za sebe nekako uspijevao boriti. Zadar je uvijek bio u 50. planu te je sve to dovelo do rezultata kakve danas imamo, govori direktor Turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe. On napominje da je Zadar iz sjene počeo izlaziti tek nedavno te najavljuje da bi se konačan izlazak Donatova grada “na svjetlo” mogao dogoditi vrlo brzo.
Već bi kroz nekoliko godina Zadar mogao stajati uz bok turistički najrazvijenijim gradovima pa čak i ući u najužu konkurenciju za prestižni Plavi cvijet.
No, prvi čovjek gradske Turističke zajednice napominje da nije sve ni crno ni bijelo.
– Treba svakako istaknuti ono što je dobro. Dobili smo Plavi cvijet za najbolji suvenir. Vrlo smo zadovoljni time jer je suvenir jedan od bitnijih proizvoda u turizmu te se rijetko nailazi na autohtone primjerke. Tržište je, naime, preplavljeno suvenirima uvezenima s istočnog tržišta. Zadru je ovo već drugi Plavi cvijet za autohtoni suvenir – prvi smo dobili za bocu Maraschina, reći će Šupe, napominjući da treba pohvaliti i druge stvari koje Zadar ima. Što se tiče brojnosti, atraktivnosti i raznolikosti manifestacija, grad je već postao hit destinacija. Ovog smo ljeta, naime, bili svjedoci svojevrsnog booma zadarskih javnih priredaba na otvorenom.
Za pohvaliti je i činjenicu da je Grad tijekom zadnje dvije godine uredio tri javna WC-a i to na vrhunskoj razini.
Hortikulture nikad dosta
Kad se govori o uređenosti cjeline, tu su svakako u prednosti manji gradovi. Zadar kao i svi gradovi približno njegove veličine ima izvanrednih, lijepih i manje lijepih kvartova. No s činjenicom da se neke stvari mogu i trebaju bolje posložiti, slaže se i naš sugovornik.
– Mi ne možemo za Plavi cvijet nominirati grad s rupama, otvorenim gradilištima koja će, vjerujem, kroz godinu ili dvije ipak biti riješena. Treba urediti arheološke iskopine na Trgu Petra Zoranića, zatim na Forumu. Situacija će svakako biti povoljnija i kad se izvrše dodatni zahvati na rivi, ukazuje Šupe.
Ulazi u grad vrlo su važni jer se tu stvaraju prvi dojmovi o gradu ili mjestu, koji često mogu biti i presudni. Uređenost ulaza u mjesto jedan je od važnih segmenata koji se ocjenjuju u sklopu akcije Plavi cvijet. No, Zadar se, osim donekle ulazom u grad Jadranskom magistralom iz smjera Dubrovnika i Splita, ne može pohvaliti ljepotom ni urednošću svojih ostalih kopnenih prilaza.
– Sve ulaze treba hortikulturno urediti. Nasadi su već dosta toga napravili na Bulevaru, ali hortikulture nikad dosta. Problematičan je ulaz iz pravca Zagreba i Rijeke s onim kioscima i pečenjarama. No to će se uskoro ukloniti te će se na tom mjestu urediti trgovački centar. Zapadni ulaz u grad je dijelom uređen, a treba još poraditi na ulazu na Put Nina. Taj dio će se srediti kad bude gotov azil pasa. No, u ovom ću kontekstu spomenuti trgovačke centre, konkretno se ovdje radi o Plodinama, a ni Pevec ne treba poštedjeti. Oni s obzirom kolike koristi imaju od turizma i s obzirom na razliku u prometu koji imaju zimi i ljeti, ne samo da bi trebali biti daleko uredniji, nego bi morali oko svojih objekata urediti rajske vrtove.
Unificirane reklame
I to ne samo oni. Svi koji ne ulažu u turizam, a iz turizma izvlače korist to bi, u najmanju ruku, trebali vratiti brigom oko uređenja okoliša svojih objekata, odlučan je naš sugovornik.
Naš se grad diči prekrasnom povijesnom jezgrom. No, da bi bogatstvo kulturnog naslijeđa bilo pravilno prezentirano i došlo do većeg izražaja, oko određenih bi detalja ipak trebalo povesti više brige.
Šarolike reklame, reklamni panoi, tende i konjići kakvi se mogu naći u gradskoj jezgri nikako ne doprinose njenoj ljepoti.
– Radi se i na stavljanju unificiranih reklamnih natpisa te na zamjenjivanju smjerokaza unificiranim pločama. Prema Konzervatorskom zavodu smo išli s ovim zahtjevom i već smo na pragu nekakvog rješenja. Potrebna je i bolja signalizacija spomenika kulture oko čega smo također u dogovoru s konzervatorima. Dosad su u tom smislu postavljene četiri interpretacijske ploče koje na dobar način prezentiraju dijelove gradske jezgre. No, mi godišnje podijelimo preko 250.000 planova grada čime praktički signalizaciju turistima dajemo izravno u ruke. No svejedno se zalažemo da se napravi signalizacija za kulturne i povijesne znamenitosti i kad se to dogodi, jamčim da će biti dizajnirana na najvećoj svjetskoj razini, reći će Šupe koji se osvrnuo i na problem klima uređaja na pročeljima zgrada.
Problem plaža
To, svakako, treba zabraniti, smatra on, a vrlo je važno uvesti reda i u vanjsku stolariju te dovesti propise kako bi ona trebala izgledati.
Veliki problem Zadra su plaže.
– Ono što najviše smeta je plaža Kolovare čijim koncesionarima ne samo da treba oduzeti koncesiju, nego im treba zabraniti i dolazak na plažu. Da Grad Zadar nije imao određene hortikulturne intervencije na toj plaži, ona bi sad bila na bangladeškoj razini. Od rijetkih reklamacija koje čujemo u info centru su upravo one koje se odnose na neurednost te plaže. Prigovori ne dolaze samo nama, već i turističkim agencijama po gradu. Koliko ja znam, radi se na oduzimanju koncesije. Tu plažu treba dati dobrom gospodaru koji će tamo naći svoj interes, ali koji će također plažu podići na jednu visoku razinu uređenosti i ponude i, po mogućnosti, ići na dobivanje Plave zastave, govori Šupe i nastavlja:
– Pored Borikove, najbolje održavana plaža je plaža Vitrenjak. Sva druga kupališna mjesta u gradu nisu ni prepoznata kao plaže. Također će se kroz neko vrijeme i šetnica od Uskoka do Maraske urediti na najvišoj razini, onoj na kakvoj je šetnica već na početku uz Uskok. Uređenjem hotela u zgradi Maraske plaža Jadran će sigurno dobiti jedno svoje uređenje, navodi Šupe, dodavši da se kao potencijalni partner za uređenje hotela u Maraski spominje Goran Štrok.

Kronični nedostatak hotela

Upravo su gradski hoteli ono što Zadru kronično nedostaje. U tom je smislu sve nekako blizu, ali još ništa opipljivo. Osim nedavno otvorenog hotela Bastion, Zadar gradskih, luksuznih, poslovnih, odnosno hotela poznatih i zvučnih imena zapravo nema. Osim uređenja Maraskine zgrade, najavljena je i izgradnja hotela na Relji, a kroz dvije godine će biti uređen i hotel u sklopu TIZ-a.
– Treba pronaći i kvalitetnog investitora za uređenje Elektrine zgrade te zgrade Zavoda za javno zdravstvo u hotel. To bi trebali biti hoteli u rangu Excelsiora ili Argentine, hoteli kakve Dubrovnik ima u samom gradskom centru. Nadalje, na Višnjiku bi se trebao izgraditi sportski hotel s kongresnom dvoranom, jer se izgradnjom ŠC-a Višnjik Zadru otvorila mogućnost sportskog turizma koji će produžiti turističku sezonu.
Ovime sam nabrojio vec šest hotela u najužem gradskom prstenu, kazuje Šupe. No, ističe on, ono što najviše boli su bivši hotel Zagreb i Beograd u vlasništvu Hotela Zadar. Ako vlasnik ovih objekata ne uvidi da Zadar zaslužuje hotele stogodišnje tradicije, onda uzaludan sav trud oko stvaranja turističkog grada od Zadra. Prije Drugog svjetskog rata kad je Zadar imao manje od dvedeset tisuća stanovnika imao je četiri-pet hotela od kojih je jedan od najsjajnijih i najluksuznijih bio hotel Bristol – današnji hotel Zagreb. Od nekadašnjeg sjaja ostala je poluruina izvan svake funkcije.
– Zadar koji ovakvim koracima ide naprijed zaslužuje hotel na toj elitnoj lokaciji. Samo posjetitelji Morskih orgulja ga mogu puniti. No, danas s te zgrade padaju škure. Sramota je da zbog primitivnosti Zadar nema taj hotel. Ako se hotel Zagreb ne može urediti, onda je Zadar najveci gubitnik, zaključuje Zvonko Šupe.