Dok na internetu ima anonimnosti, ima i vrijeđanja

Ljudi dok čitaju požele reagirati odmah i najviše vole otvorene portale jer im baš to omogućavaju, ne usporavaju ih, ne filtriraju i ne cenzuriraju, ističe direktor i glavni urednik portala 057info Darko Smrkinić, a direktor portala ezadar Mladen Malik napominje kako je nakon uvođenja komentiranja posredstvom Facebooka broj komentara značajno pao, pri čemu su uvredljivi komentara gotovo sasvim eliminirani
Pitanjem granice slobode javne riječi komentatora na internetskim portalima sve se češće bave nakladnici portala, a u svojem Izvješću o radu u 2010. njime se bavio i pučki pravobranitelj Jurica Malčič koji se posebice osvrnuo na problem govora mržnje na internetu. Sadržaji koji se mogu smatrati govorom mržnje jednako kao i uvredljivi sadržaji koji ne potpadaju pod definiciju govora mržnje već se mogu okvalificirati kao vrijeđanje, valja napomenuti, u pravilu nisu sastavni dio članaka objavljenih na internetu, već komentara.
Različito poimanje
– Internet je sve utjecajniji medij komunikacije putem kojeg svatko anonimno, u udobnosti vlastitog doma, može vrijeđati druge. Poseban problem je njegova decentralizirana priroda koja za sobom povlači pitanje nadležnosti nacionalnog suda na globalni svjetski internacionalni medij kao što je internet, upozorio je pučki pravobranitelj Jurica Malčić.
Na problem uvredljivog sadržaja u komentarima, tri najveća švedska lista su nakon napada Andersa Breivika uveli mjere protiv komentiranja na svojim internetskim stranicama uz obrazloženje kako se „sve više koriste kao platforme za govor mržnje”. Odlučili su u javnost puštati samo komentare osoba koje se budu predstavile preko Facebooka. Kako su prenijeli mediji, ova je odluka izazvala negodovanje korisnika interneta u Švedskoj, koji smatraju da svatko ima pravo na mišljenje, koliko god politički nekorektno bilo.
– Osobit problem leži i u različitom shvaćanju granice između slobode govora i govora mržnje u različitim pravnim i političkim sustavima. Posebice je velika razlika između “europskog” poimanja slobode govora gdje se govor mržnje zabranjuje regionalnim međunarodnopravnim instrumentima i “američkog” poimanja slobode govora gdje se tradicionalno sloboda govora shvaća vrlo široko i štiti kao takozvani “politički govor.” Stoga je teško očekivati harmonizaciju nacionalnih zakonodavstava, a upravo u eri sveopće globalizacije putem interneta navedene razlike u shvaćanjima slobode govora onemogućavaju učinkovitu borbu protiv govora mržnje, ustvrdio je Malčić podsjećajući kako je „kod govora mržnje osobito značajno gdje je u nekom društvu postavljena granica između slobode govora i govora mržnje kojim se negiraju ljudska prava i dostojanstvo drugih osoba”.
Dva najdugovječnija zadarska informativna portala 057info.hr i ezadar.hr imala su tijekom četiri i pol godine rada različite dinamike „otvaranja” i „kontroliranja” komentara. Na portalu 057info potrebno je, kako stoji u obavijesti korisnicima, registrirati se ukoliko osoba želi komentirati članak. Na portalu ezadar.hr korisnik se, da bi komentirao članak, mora registrirati ili biti prijavljen na Facebooku.
Puno načina za anonimnost
– Sa zabranama komentiranja smo na jako skliskom terenu. Sloboda mišljenja i govora je zajamčena, dok je definicija kategorije govora mržnje jako rastezljiva, pa se ustvari slobodom govora, uz sve ostale alate koje zainteresirani imaju na raspolaganju, prilično lako manipulira upravo i preko tih maglovitih kategorija. Dok čitaju, ljudi požele reagirati odmah, impulzivno i emotivno, kao i u društvu, na ulici ili kafiću, i najviše vole otvorene portale jer im baš to omogućavaju, ne usporavaju ih, ne filtriraju i ne cenzuriraju, napominje direktor i glavni urednik portala 057info Darko Smrkinić koji, vezano uz pitanje političke korektnosti koje se stavlja pred nakladnike, odgovara ilustrativnom dvojbom:
– Treba li izdavač brinuti o tome jesu li povrijeđena prava osobe na koju se komentar odnosi i jesu li, analogno tome, frizerka ili vlasnik birtije odgovorni za „balinanje” svojih mušterija ili gostiju za šankom i trebaju li nepoželjne govornike izbacivati sami ili ih odavati i prijavljivati policiji? Sa stajališta sigurnosti odnosno anonimnosti komentatora, potpuno je svejedno je li potrebna registracija ili ne, jer svaki je komentator policiji dostupan po IP adresi, a ne po mail adresi, odnosno jednako će lako do njega doći bio on registriran ili ne. Ako se komentator baš želi zaštititi od kaznenog gonjenja, onda će se prijaviti iz internet kafea, s neregistriranog mobitela, iz auta ili s trga gdje mu je dostupan wi-fi ili iz firme u kojoj ima više računala, što velik broj njih i radi. Dakle, puno je načina na koji će komentatori policiji ostati nedostupni ako to žele.
Portal registraciju uvodi jedino iz razloga što komentatoru, to jest mail adresi s kojom se prijavio, na lak način zabrani pristup portalu, tako da je on prisiljen otvorit novu mail adresu koju će portal ponovo onemogućiti ako nastavi s neželjenim komentarima i tako u krug sve dok neželjenom komentatoru ne dosadi i on odustane od komentiranja na način koji portalu ne odgovara. Ima portala koji idu na to da ne brišu komentare nakon objave, nego im svaki komentar ide na autorizaciju, odnosno najprije ga pročitaju, a objave ga tek ako je u skladu s uredničkom politikom, rekao je Smrkinić dodajući kako je 057info u samom početku imao obvezu registracije koja je vrlo brzo ukinuta.
– Četiri godine radili smo s potpuno otvorenim komentarima, što smatram najboljim načinom kao čitatelj i kao izdavač, a vjerujem da je to stav i ogromne većine čitatelja, odnosno komentatora. Međutim, takav način sa sobom donosi pritiske i potencijalne tužbe komentiranih, tako da smo privremeno uveli obveznu registraciju koju ćemo ukinuti i ponovo otvoriti slobodno komentiranje kada se malo smanji pritisak komentatora ili kada budemo zaposlili administratora, to jest osobu kojoj će jedini posao biti korigirati ili brisati one potpuno neprihvatljive komentare, najavio je Smrkinić.
Facebook upristojio komentatore
– Na portalu eZadar od puštanja „online” 21. svibnja  2007. imali smo tri promjene u načinu i mogućnostima komentiranja. Na samom početku dopustili smo komentiranje svima bez potrebe registracije korisnika, kako bismo ih na neki način navikli na dvostranu komunikaciju. U to doba bili smo uopće među prvima u Hrvatskoj koji su dopuštali komentiranje članaka. To smo planski činili do konca iste godine, a od 1. siječnja 2008. smo za mogućnost komentiranja, ali i igranja nagradnih igara, uveli registraciju s osnovnim podacima i jedinstvenom e-mail adresom koja se mogla iskoristit samo jednom. Međutim mnogi su se koristili izmišljenim e-mail adresama na gmail, yahoo i sličnim servisima, tako da su se mogli koristiti komentarima i nakon što bi ih naši moderatori „banirali” i uklonili iz članstva nakon komentara u kojima je bilo vrijeđanja na rasnoj, nacionalnoj, spolnoj i drugim osnovama. U to vrijeme, do srpnja 2010. godine kada smo uveli novi način komentiranja posredstvom Facebooka, imali smo prosječno dnevno 300 do 1.200 komentara od kojih je oko 5 do 8 posto bilo potrebno ukloniti zbog uvredljivog i još goreg sadržaja. Na moderiranju komentara radili su svi kolege gotovo 24 sata na dan i ponekad ne bismo uspjeli sve na vrijeme uočiti i ukloniti. To nam je postao preveliki teret i “onečišćavalo” nam je osnovni sadržaj, pa smo odlučili ponovo promijeniti način komentiranja. Lani u srpnju smo postrožili način komentiranja. Uz registraciju uveli smo i komentiranje preko FB plugina i gle čuda! Budući se na Facebooku svi više-manje koriste vlastitim imenom, broj komentara je pao na oko 50 do 80 dnevno, a uvredljivih komentara gotovo da više nema. Možda smo u 13 mjeseci intervenirali sveukupno desetak puta, kazao je direktor portala eZadar Mladen Malik napominjući kako je za to „da čitatelji imaju mogućnost iznošenja vlastitih mišljenja i protivnik zabrana svih vrsta”.
– Zalažem se, međutim, za to da se diskusije vode argumentima i u okvirima dobrog kućnog odgoja. To smo posljednjim izmjenama uspjeli, a maliciozni komentatori preselili su na druge portale koji su i dalje dopuštali slobodno komentiranje, zaključio je Malik.